Kašmir (Kashmir), jezero Dal
Kašmir (Kashmir), planinski prijevoj
Kašmir (Kashmir), kuće na jezeru Dal
Kašmir (Kashmir), regija i bivša prinčevina u sjeverozapadnom dijelu Indijskoga potkontinenta; 222 236 km2. Regija je predmet spora i podijeljena između Indije (indijska savezna država → Džammu i Kašmir (Jammu i Kashmir), 101 387 km2, 10 668 400 stanovnika), Pakistana (Azad Kašmir, 5619 km2 i → Sjeverni teritorij, 72 496 km2, zajedno 1 980 000 stanovnika) i Kine /Aksai Čin (Aksai Chin), 42 685 km2, gotovo nenaseljen prostor/. Većinom planinsko područje (obuhvaća dijelove planinskih lanaca Himalaja i Karakoruma), bogato rijekama (Ind, Jhelum) čije su doline središta naseljenosti. Većina stanovništva su muslimani (zapad), zatim slijede hindusi (istok) i budisti. Ratarstvo (pšenica, kukuruz, riža), stočarstvo; obrti (izrada sagova). Najveći grad: Srinagar (975 900 stanovnika).
Povijest
Prema predaji, Kašmir je dobio ime po plemenu Kshyapa (planinsko područje Kašmira). U IX. st. hinduizam potiskuje dotad dominantni budizam. Do sredine XIV. stoljeća u vlasti je lokalnih indijskih dinastija, kada dospijeva pod upravu muslimanskih vladara. Od 1756. do 1819. pod vlašću Afganaca, a zatim ga osvaja vladar Pandžaba (Punjaba) Randžit (Ranjit) Singh, koji je priznavao britanski suverenitet. Godine 1947. priključen Indijskoj Uniji, što je dovelo do indijsko-pakistanskoga rata te podjele Kašmira. Godine 1957. Indija je na svojem dijelu teritorija Kašmira ustrojila saveznu državu → Džammu i Kašmir (Jammu i Kashmir), dok je Pakistan svoj dio Kašmira podijelio na autonomni Azad Kašmir i središnjici izravno podložan Sjeverni teritorij. Sukobi indijskih i pakistanskih snaga duž granice razgraničenja nastavljeni su potkraj 1999. i početkom 2000-ih.