Kordun, Slunj, tipične kuće
Kordun, spomenik na Petrovoj gori
Kordun, pov.-geogr. regija u Hrvatskoj. Prostire se između karlovačkog Pokuplja na S, Banovine na I, Unske krajine i Male Kapele na J te rijeke Mrežnice na Z. Niske, otvorene vapnenačke zaravni s većim brojem ponikvi i drugih krških oblika. Prostor boginjavoga krša. Ponikve obrasle vegetacijom. Prosj. vis. 200 do 400 m. Tekućice teku od J prema S: Korana, Mrežnica, Slunjčica i Radonja. Sastavni dio K. je i Petrova gora. K. ima malu gustoću naseljenosti, raštrkana naselja na uzvisinama i zaravnima. U prošlosti dio područja hrv. Voj. granice. Područje K. dobiva na značenju u vrijeme tur. prodora i osvajanja Hrv. Kraljevstva. Već od poč. XV. st. duž K. grade se brojne manje protutur. utvrde i čardaci. Zbog prirode terena obrambeni pojas ustrojava se oko srednjovj. utvrda Drežnika, Slunja, Cetina i Blagaja. U prvoj pol. XVII. st. K. se nalazio u sastavu Karlovačkoga generalata. Nakon preustroja Voj. granice sred. XVIII. st. gl. upravna središta K. postaju naselja Rakovica i Vojnić. God. 1809–13. kao dio Voj. Hrvatske ulazi u sastav → Ilirskih provincija. Posljednji značajniji sukobi s Turcima vođeni su upravo na prostoru K. (bitke kraj Velike Kladuše 1835. i kraj Podzvizda 1845). God. 1871. na području K. E. Kvaternik podignuo je → Rakovičku bunu.