 |
|
| Službeni naziv: | Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Groussherzogtum Lëtzebuerg (luksemburški), Großherzogtum Luxemburg (njem.), Grand-Duché de Luxembourg (francuski) |
| Površina: | 2586 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2002): 444 000 (172 stanovnika/km2); 92% gradsko |
| Glavni grad | Lëtzebuerg (njem. Luxemburg, franc. Luxembourg), 76 700 stanovnika (procjena 2005) |
| Upravna podjela | 3 distrikta; 12 kantona |
| Službeni jezik | luksemburški (leceburški), njemački, francuski |
| Valuta | euro = 100 centa (do 2002: luksemburški franak) |
Luksemburg, država u zap. Europi, graniči s Francuskom na J, Belgijom na Z i S, Njemačkom na I; nema morske obale.
Prirodna obilježja
Esch-sur-Alzette
dolina rijeke Alzette
Luksemburg
L. je malena eur. zemlja (nešto manja od Istre) u kojoj se mogu izdvojiti dvije prir.-geogr. cjeline. Regija Ösling zauzima sjev. trećinu zemlje (ugl. s od doline r. Attert), a čine je jugoist. ogranci Ardena. To je blago valovit i visok ravnjak, građen od škriljevaca i pješčenjaka, snažno raščlanjen vodenim tokovima. Na krajnjem S doseže 559 m, najviša točka zemlje. Juž. dvije trećine zemlje poznate su pod nazivom Gutland (ili Bon Pays) i dio su zavale Loraine. U građi prevladavaju trijaske i jurske naslage, a u otvorenom krajoliku blagi brežuljci, većinom niži od 300 m n.m., između kojih su prostranije, duboko usječene riječne doline. Sred. dijelom Gutlanda, od J prema S, teče Alzette čija je dolina populacijska i ekon. okosnica zemlje. Klima je umjerena kontinentska s hladnim zimama i svježim ljetima. Sr. siječanjska temp. je između 0 i -2 °C, a sr. srpanjska 16 do 18 °C. Padalina ima između 700 mm na JI i 1000 mm na JZ, u Ardenima zimi redovito pada snijeg. U zaštićenoj dolini Mosellea klima je blaža pa se na osunčanim padinama uzgaja vinova loza. Šume (ugl. miješane listopadne – bukva i hrast) pokrivaju oko 1/3 površine, većinom u sjev. dijelu zemlje, dosta su ugrožene kiselim kišama. Riječna mreža je gusta, a sav teritorij odvodnjava se prema Rajni rijekom Moselle (njem. Mosel) koja teče rubno i čini juž. dio granice s Njemačkom. Gl. luksemburška rijeka je Sure (njem. Saure) koja teče sred. dijelom zemlje u smjeru Z–I i prima pritoke Alzette (s juga) te Clervé i Our (sa sjevera).
Stanovništvo
Luksemburžani su narod složena podrijetla s franačkim, keltskim, ligurskim i drugim utjecajima, ali sa snažno izraženim nac. identitetom. U ukupnom st. čine malo više od 60%, dok više od trećine st. čine stranci: Portugalci (13%), Talijani i Francuzi (po 4,5%), Belgijanci, Nijemci i dr. Služb. jezici su njemački, francuski i luksemburški (leceburški, narječje njem. jezika s brojnim franc. i niz. elementima). Gustoća naseljenosti dosta je visoka, više od 170 st./km2. Na S, na području Öslinga, živi samo 50 st./km2, a na JZ, u dolini Alzette i više od 500 st./km2. Stupanj urbanizacije vrlo je visok, ruralnog st. manje je od 10%. Najveći je gl. grad Lëtzebuerg (Luxemburg, Luxembourg) sa 76 700 st., slijede Esch-Uelzecht (Esch an der Uelzecht, Esch-sur-Alzette), 28 200 st. i Diddeleng (Düdelingen, Dudelange) 18 000 st., te još 10-ak gradića s 5 do10 tis. st. Porast st. je umjeren, oko 15‰ god. (prosj. 1990–2000) i ponajviše ovisi o imigraciji. Prir. promjena je mala, nekih godina i negativna, a stope rodnosti i smrtnosti su ujednačene, kreću se između 9 i 12‰. Posljedično, dobna struktura postaje nepovoljna: medijalna starost je 38 g., mlađi od 15 g. čine 19%, a stariji od 65 g. 14% ukupnog st. Očekivano trajanje života 78 g. Zbog takve strukture javlja se manjak radne snage što privlači useljenike. Stoga je u kontingentu radno sposobnog st. udio stranaca o. 44%. Osim useljenika mnogobrojni su i dnevni migranti na posao iz Njemačke, Francuske i Belgije, često visokoobrazovani stručnjaci. U religijskoj strukturi s 87% prevladavaju katolici, većina ostalih su protestanti. Obrazovna struktura je izvrsna, nepismenih gotovo nema. Obvezno obrazovanje traje 9 g., a poseban naglasak daje se učenju jezika.
Gospodarstvo
L. se ističe stabilnim gospodarstvom koje se odlikuje visokim prihodima, niskom inflacijom i nezaposlenošću te dugom tradicijom uključenosti u međunar. gosp. integracije – među osnivačima je svih saveza i zajednica iz kojih je proistekla današnja Eur. unija. Do 1970-ih dominantna grana gospodarstva bila je proizvodnja željeza i čelika. Iako je, mjereno po broju st., L. i dalje jedan od najvećih svj. proizvođača čelika, industr. razvoj je diverzificiran, a primat u gospodarstvu preuzima tercijarni sektor, os. bankarstvo. S BNP-om od 40 000 USD po st., zaostaje samo za Švicarskom. Poljoprivreda ima minimalno značenje i u zaposlenosti i u dohotku. Ističe se proizvodnja stočarskih proizvoda (goveda, svinje, ovce), nešto žitarica i povrća te vinogradarstvo u dolini Mosellea. Prir. bogatstava gotovo i nema, od energetskih izvora može se, u ograničenim razmjerima, koristiti samo hidroenergija. Proizvodnja željeza i čelika počela se razvijati još 1880-ih na temelju bogatih nalazišta željezne rude na JZ zemlje. Zalihe željezne rude iscrpljene su potkraj 1970-ih, a budući da je tada nastupila i svj. kriza te grane gospodarstva, L. počinje restrukturiranje. Kao sirovina sve se više koristi staro željezo, a proizvode se specijalne čelične konstrukcije za građevinarstvo, mostogradnju i dr. Razvijaju se ostale grane ind., najviše gumarska, staklarska, elektron., kem., prehrambena. Počinje se razvijati financ. sektor koji je postao gl. grana gospodarstva – poč. 2000. u L. je bilo više od 200 stranih banaka i tisuće predstavništava svj. tvrtki. Strane ulagače privlače polit. stabilnost, povoljan položaj u srcu razvijene Europe i dobre veze s velikim eur. gospodarstvima, povoljna ulagačka klima (niski porezi, tajnost poslovanja, infrastruktura) i obrazovana radna snaga. Turizam donosi više od 2 mlrd. USD prihoda, a zemlju posjeti dvostruko više gostiju nego što ima st. S obzirom na veličinu vlastitog tržišta, vanj. trgovina iznimno je važna. Izvoze se strojevi i oprema, čelični, kem. i gumarski proizvodi, staklo. Gotovo sav izvoz ide u zemlje EU-a, najviše u Njemačku, Francusku, Belgiju i Vel. Britaniju. Uvoze se goriva i sirovine, poluproizvodi, vozila, prehr. proizvodi, različita. industr. roba, najviše iz Belgije, Njemačke, Francuske, Nizozemske. Prom. mreža dobro je razvijena s naglaskom na međunar. veze. Zračna luka kraj gl. grada važno je tranzitno čvorište.
BNP (2002): 17,52 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2002):
poljoprivreda 0,6%, industrija 18%, usluge 81,4%
Udio zaposlenih po sektorima (2001):
poljoprivreda 1,3%, industrija 22,7%, usluge 76%
Nezaposlenih (2003): 3,7%
Inflacija (1990–2001): 2,2% (2003: 1,5%)
Realan rast gospodarstva (2001–02): 1,1%
Uvoz (2003): 12,0 mlrd. €
Izvoz (2003): 9,0 mlrd. €
BNP (2002): 17,52 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2002):
poljoprivreda 0,6%, industrija 18%, usluge 81,4%
Udio zaposlenih po sektorima (2001):
poljoprivreda 1,3%, industrija 22,7%, usluge 76%
Nezaposlenih (2003): 3,7%
Inflacija (1990–2001): 2,2% (2003: 1,5%)
Realan rast gospodarstva (2001–02): 1,1%
Uvoz (2003): 12,0 mlrd. €
Izvoz (2003): 9,0 mlrd. €
Povijest
Najstariji tragovi ljudskoga obitavanja datiraju u ←VI. tisućljeće. O. ←450. prodiru kelt. plemena, koja su Rimljani pokorili ←53. U V. st. zauzimaju ga Franci i uključuju u sastav Austrazije. God. 963. grof Siegfried stječe grad Lucilinburhuc , koji je dao ime grofovskoj obitelji (do XIX. st. kao Lützelburg, kada je prihvaćena franc. inačica Luxembourg) i njezinu posjedu. Posjedi luksemburških grofova šire se tijekom XII. i XIII. st. God. 1312. Henrik VII. postao je rim.-njem. carem; njegov unuk, rim.-njem. car Karlo IV., podijelio im je 1354. vojvodski naslov. God. 1433. L. stječe burgundski vojvoda Filip III. Dobri; 1477. vlast nad L. preuzimaju Habsburgovci (od 1555. njihov španj. ogranak). Teško stradava u doba španj.-franc. ratova u XVI. i XVII. st.; potkraj XVII. st. dio posjeda zauzela je Francuska (1679–84). Vojvodstvo L. ponovno je pod Habsburgovcima 1697–1794; zatim do 1814. pod franc. vlašću. Odlukama → Bečkoga kongresa 1815. postaje neovisnim velikim vojvodstvom, a s Nizozemskom je povezan u personalnu uniju. God. 1867. na Londonskoj konferenciji proglašena je puna neovisnost i neutralnost L. koju su jamčile velike sile. Do 1919. L. je ostao u njem. carinskom savezu. Kad se smrću Vilima II. Oranskog ugasila oranska dinastija u muškoj liniji, na prijestolje dolazi veliki vojvoda Adolf iz vladarske kuće Nassau (1890–1905). Iako neutralan, L. su u I. svj. ratu okupirale njem. postrojbe. Njemačka ga ponovno okupira 1940, a vojvoda odlazi u inozemstvo. God. 1944. L. su oslobodile amer. postrojbe. God. 1947. L. sklapa carinsku uniju s Belgijom i Nizozemskom; 1948. pristupa Bruxelleskom paktu, a 1949. Sjevernoatlantskom savezu; u članstvu EU-a od njezinih prvih početaka. God. 1964. velika vojvotkinja Charlotte abdicira u korist sina, velikog vojvode Jeana: od 2000. veliki vojvoda postaje njegov sin Henri. Predsjednici vlade najčešće su iz Kršć.-soc. nar. stranke.