 |
|
| Službeni naziv: | Republika Malta, Repubblika ta’ Malta (malteški), Republic of Malta (engl.) |
| Površina: | 315,6 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2002): 397 000 (1256 stanovnika/km2); 90% gradsko |
| Glavni grad | Valletta, 6800 stanovnika |
| Upravna podjela | 6 regija (region) s 20 općina |
| Službeni jezici | malteški i engleski |
| Valuta | malteška lira = 100 centa |
Malta, otočna država u sred. dijelu Sredozemnoga mora, j od Sicilije; nema kopnenih granica, ima 196 km morske obale.
Prirodna obilježja
pejsaž na otoku Gozo
Udina
Valletta
ulaz u Plavu špilju na otočiću Gozo
Nalazi se na važnu strateškom položaju u sred. dijelu Sredozemnoga mora, o. 100 km j od Sicilije i 300 km si od Tunisa. Sastoji se od 5 otoka: Malta (245,7 km2), Gozo (malteški Ghawdex, 67,1 km2), Comino (Kemmuna, 2,8 km2) te nenaseljeni Cominoto (Kemmunett) i Filfa. Otočje leži na plitku podmorskom pragu, a građeno je od miocenskih vapnenaca s dobro razvijenim krškim reljefnim oblicima, i od pješčenjaka i lapora. Najveći je dio otoka Malte krški ravnjak na 120–200 m n. m., blago nagnut prema SI, a prema JZ otoka prelazi u nešto viši hrbat (najviši vrh otočja Ta’Dmejrek 253 m) koji se strmo ruši prema moru, negdje i s više od 100 m visokim klifovima. Jugozap. obala ugl. je strma i nerazvedena, a sjeveroistočna blaga, dobro razvedena s više dubokih zaljeva. Juž. dio Goza je ravničarski i brežuljkast, a sjeverni nešto povišen plato, najveće visine 176 m. Klima je sredozemna s blagim i vlažnim zimama, te suhim i vrućim ljetima. Sr. siječanjska temp. je o. 13 °C , a sr. srpanjska 27–29 °C. Padalina ima 500–600 mm, a 3/4 ih padne od listopada do ožujka. Zbog sušne klime, vapnenačke podloge i oskudna tla, vegetacija je slabo razvijena, prevladava otporno, aromatično sredozemno bilje (garig). Sva vrjednija područja su obrađena, pokušavaju se uzgojiti šume (1,1% površine). S obzirom na klimu i građu, na M. nema stalnih tokova. Iako ima manjih izvora (zbog nepropusna sloja lapora), potrebe za vodom su velike (turizam, poljoprivreda, ind.) pa se voda dobiva desalinizacijom (55% pitke vode), a dovozi se i brodovima; upotrebljava se i kišnica.
Stanovništvo
Maltežani čine većinu (96%) stanovništva, nastali su miješanjem mnogih naroda koji su u prošlosti gospodarili otočjem. Od ostalog st. najviše ima Britanaca, Talijana i Grka. Služb. jezici su engleski i malteški. S više od 1200 st./km2 M. je među najgušće naseljenim državama svijeta. Ist. polovica znatno je gušće naseljena, tamo živi o. 2/3 ukupnog st.; na Gozu je gustoća o. 430 st./km2. U gradovima živi o. 90% st., najveći je Birkirkara (21 700 st.), zatim slijede Qormi (18 230), Mosta (17 800), Ýabbar (15 000), Rabat (12 900) i dr. Gl. grad Valletta u adm. granicama ima samo 6800 st. Porast broja st. je umjeren, o. 9‰ god. (prosj. 1990–98), većim dijelom zbog imigracije. Stopa rodnosti je o. 10‰, a smrtnosti o. 8‰. U dobnoj strukturi mlado je st. s 18% nešto brojnije nego starije od 65 g. (13%). Medijalna starost 38 g., a očekivano trajanje života 79 g. U vjerskom sastavu s 96% prevladavaju katolici. Obrazovna struktura je dobra, nepismenih ima o. 7%, ugl. među starijima. Obvezno školovanje traje od 6. do 16. g.; sveučilište je obnovljeno 1988.
Gospodarstvo
Nakon osamostaljenja M. je morala restrukturirati gospodarstvo i osloboditi se ovisnosti o Vel. Britaniji. Zahvaljujući povoljnu prom. položaju i promišljenoj poreznoj politici, uspjela je privući strane ulagače i snažno razviti tercijarne djelatnosti, os. promet i turizam. Snažno je uključena u međunar. financ. tokove, ima razvijenu vanj. trgovinu, a od 2004. članica je EU-a. Poljoprivreda ima zanemarivo značenje zbog nedostatka tla i vode. Na malim terasastim parcelama uzgaja se nešto povrća i voća (agrumi), krumpir i dr., većinom za vlastite potrebe i kao dopunska djelatnost, a za tržište cvijeće, sadnice i sl. Uzgajaju se ovce i koze, svinje, ribarstvo ima malo značenje, ugl. u turist. sezoni. Od prir. resursa najvažniji je građev. kamen, energetskih izvora nema. Ind. je slabo razvijena, ima nešto tekst. i prehr. te izvozno orijentirane proizvodnje el. i elektron. uređaja, igračaka, kozmetike, deterdženata, cigareta i dr., većinom u sklopu multinac. kompanija. U proizvodnji suvenira važni su i tradic. obrti – izrada čipke, filigranstvo, lončarstvo i dr. Turizam je najvažnija grana gospodarstva, donosi golem udio u BNP-u. Godišnje zemlju posjeti više od 1,1 mil. stranih turista, najviše iz Vel. Britanije i Njemačke. Povezano s nautičkim turizmom razvilo se servisiranje i opremanje plovila. Vanj. trgovina je jaka, ali bilancu remeti visok uvoz. Izvoze se elektron. oprema, strojevi i tekst. i drugi industr. proizvodi, najviše u Francusku, SAD, Vel. Britaniju. Uvoze se strojevi i vozila, nafta, ugljen, prehr. proizvodi, piće, različita industr. roba, najviše iz Italije, Francuske i Vel. Britanije. Za unutrašnje povezivanje dobro je razvijen cestovni promet, os. javni prijevoz autobusima i taksijima, te trajektni promet. Preko zračne luke u Valletti godišnje prođe više od 2,5 mil. putnika. U pom. prometu M. je postala ključni distributivni centar u Sredozemlju za kontejnere. Uz luku Marsaxlokk razvila se velika bescarinska zona. BNP (2002): 3,68 mlrd. USD Udio BDP-a po sektorima (1997): poljoprivreda 3%, industrija 26%, usluge 71% Udio zaposlenih po sektorima (2000): poljoprivreda 2%, industrija 33%, usluge 65% Nezaposlenih (2003): 8,2% Inflacija (1990–2001): 2,8% (2003: 1,3%) Realan rast gospodarstva (2001–2002): 1,5% Uvoz (2003): 3,40 mlrd. USD Izvoz (2003): 2,46 mlrd. USD
Povijest
Tragovi naseljenosti datiraju iz ← IV. tisućljeća. U antici je koloniziraju Feničani (u ← VI. st. postaje uporištem Kartage); ← 218. zauzimaju je Rimljani i uključuju u svoju provinciju Siciliju. Prema tradiciji, oko 60. otpočelo pokrštavanje (dolaskom sv. Pavla na otok). God. 395. pripala Bizantu, potom je zauzimaju Vandali i Goti, a 533. ponovno Bizant. Od IX. st. do 1091. pod vlašću Arapa, kada njome gospodare Normani, zatim ulazi u sastav Kraljevstva Obiju Sicilija. God. 1530. dospijeva u posjed viteškoga reda ivanovaca, koji se otada nazivaju malteškim vitezovima. Tijekom XVII. i XVIII. st. učestale su borbe Maltežana s Osmanlijama i afr. gusarima; 1565. Osmanlije su poduzeli najveću i rezultatom neuspješnu opsadu Malte (→ La Valette, Jean Parisot de. Druga pol. XVI. st. zlatno je doba gosp. i kult. razvoja Malte. God. 1798. Maltu zauzimaju Napoleonove postrojbe; 1802. preotimaju je Britanci (potvrđeno Pariškim mirom 1814) te je otada M. važno brit. uporište. Otok stječe određenu autonomiju ustavom iz 1939. Zbog svoje iznimne voj.-strateške važnosti, u II. svj. ratu često je uporišno mjesto za brit. operacije u Sredozemlju. God. 1947. dobiva svoju zakonodavnu skupštinu i vladu, ali vanj. poslovi i dalje ostaju u nadležnosti brit. guvernera. Nakon održanog referenduma, 1964. proglašena je neovisnost otoka, ali je brit. voj. snagama dopušteno da ostanu još 10 g.; 1972. postignut je dogovor da se brit. snage povuku s otoka za 7 g. God. 1974. proglašena je republikom, a za predsj. je izabran Anthony Mamo, dotadašnji generalni guverner Malte. Na parlamentarnim izborima 1976. pobijedila je Laburistička stranka te je predsj. vlade postao njezin čelnik Dominic Mintoff. God. 1979. M. je oslobođena nazočnosti stranih voj. postrojba, 1981. sklapa ugovor s Italijom kojim potonja jamči njezinu neutralnost. God. 1982. za predsj. je izabrana Agatha Barbara; od prosinca 1986. privremeni je predsj. Paul Xuareb. Dugogodišnji prvak laburista i predsj. vlade D. Mintoff 1984. podnosi ostavku, a zamjenjuje ga Carlo Mifsud Bonici, koji gubi na parlamentarnim izborima te vlast preuzima Nacionalistička (demokršćanska) stranka (1987); predsj. vlade postaje Edi Fenech Adami. Tijekom idućih godina na vlasti se smjenjuju Laburistička i Nacionalistička stranka. Članica Commonwealtha. God. 1989. na M. je održan prvi sastanak na vrhu sovj. predsj. M. Gorbačova i amer. predsjednika G. Busha. Od 1994. predsj. države je Ugo Mifsud Bonici, a od 2003. E. F. Adami.