Nejd ili Najd, pov. država na Arap. poluotoku; ugl. odgovara današnjoj Saudijskoj Arabiji. U vrijeme Trajanovih osvajanja države Nabatajeca (o. 106) arap. plemena Nejda iz sred. Arabije ostala su nepokorena. Oko sred. VII. st. N. je član konfederacije arap. plemena pod upravom islam. kalifa u Medini i Damasku. Uz privremenu vlast ismailitsko-šijitskih Karmata u X. st., N. je nominalno priznavao vrhovnu vlast kalifa u Bagdadu (VIII–XIII. st.) i Kairu (XIII–XVI. st.). Do sred. XVIII. st. u N. su vladali neovisni kneževi. O. 1740. emir Muhamed ibn Saud iz juž. Nejda, utemeljitelj saudijske dinastije i pristaša vjerske sljedbe vahabita, zauzeo je cijeli N. i u njemu uspostavio vlast svoje dinastije. Tijekom idućih ratova, do 1810, zauzeo je sjev. Nejd, El Hasu, Kuvajt, Oman i Hidžas. U vrijeme vahabitskih napada na Jemen, Siriju i Irak dolazi do tur.-egip. intervencije (1811–18) i kratkotrajna rušenja dinastije koja je potom vladala Nejdom sve do 1897, kada su Saudidi protjerani, a N. sjedinjen pod sjevernonejdskom dinastijom Rašida. God. 1902. Abdul-Azis ibn Saud uspostavlja vlast stare dinastije i 1905. proglašava N. kraljevstvom. God. 1915. Ibn Saud sklapa ugovor o protektoratu s Vel. Britanijom nad Nejdom. Tijekom I. svj. rata N. ostaje neutralan. God. 1922. Rašidi su protjerani iz sjev. Nejda; 1924–25. zauzeto je i kraljevstvo Hidžas, odakle je protjerana hašemitska dinastija. God. 1927. proglašeno je dvojno kraljevstvo “Al Hidžas i Nejd i pridružena područja”, kojoj je Vel. Britanija iste god. priznala neovisnost. God. 1927–28. osvojen je i Asir; novonastalo područje 1932. pretvoreno je u unitarno kraljevstvo → Saudijsku Arabiju.