Australija i Oceanija, uobičajeni zajednički naziv za najmanji kontinent na Zemlji i brojne otoke koji su raspršeni većim dijelom Tihog oceana; ukupna površina 8,9 milijuna km2, ili oko 6% kopna na Zemlji. Tradicionalno se dijeli i na: Australiju s Novim Zelandom (u anglosaskoj literaturi naziv Australasia), te otočne skupine → Melanezija, → Mikronezija i → Polinezija. Katkad se u pojam Oceanije ubrajaju indonezijski i filipinski otoci, ali se u pravilu isključuju, budući da su demografski, kulturno i povijesno više povezani s Azijom. Australija i Oceanija u najužem smislu uključuju više od 10 000 otoka. Na južnoj Zemljinoj polutki najveće su kopnene cjeline (Novi Zeland, Nova Gvineja i Australija) i gotovo sve kopno Australije i Oceanije. Australija se u smjeru sjever–jug, između krajnjih kopnenih točaka, rta York (10° 41’ j. g. š.) i rta Wilson (39° 8’ j. g. š.) proteže u duljini od oko 3150 km, a u smjeru zapad–istok, od rta Steepa (113° 39’ i. g. d.) do rta Byrona (153° 39’ i. g. d.) oko 4100 km. Okružuju je Indijski i Tihi ocean, odnosno njihova pripadna mora – Timorsko, Arafursko, Koraljno, Tasmanovo. Ime potječe od latinskog Terra Australis Incognita (Nepoznata Južna Zemlja), za koju se pretpostavljalo da postoji na južnoj polutki. Australija je, osim Antarktike, posljednji kontinent koji su otkrili Europljani. Nije potpuno razjašnjeno kad su prvi put ugledali njezine obale; postoje naznake da je to bilo već početkom XVI. stoljeća, ali sigurniji podaci govore da je 1606. Nizozemac → Willem Janszoon uplovio u zaljev Carpentariju i vidio obalu, ali je smatrao da se radi o Novoj Gvineji. Iste godine → Luis Váez de Torres prošao je prolazom između Nove Gvineje i Australije dokazavši da Nova Gvineja nije traženi kontinent, ali ne znajući da je Australija samo 1650 km južnije. Prvo iskrcavanje na obali Australije učinili su Nizozemci 1616. na zapadnoj obali, te do 1636. nastavili istraživanja sjeverozapadnih, zapadnih i jugozapadnih obala. Godine 1642. → Abel Janszoon Tasman otkrio je otok koji je poslije po njemu dobio ime. Svi su izvještaji govorili o pustoj i negostoljubivoj zemlji bez zlata i drugih bogatstava. Tek je 1770. → James Cook otkrio ugodnu i plodnu jugoistočnu obalu, a 1778. osnovana je prva kažnjenička kolonija.
Građa i reljef
Northern Territory
Australija je pretežno stara masa, građena od stijena koje su formirane tijekom prekambrija i paleozoika; samo na istoku nalazi se mlađe nabrano područje. Za razliku od kontinenta, na kojem nema aktivnih vulkana, u Oceaniji su brojni vulkanski otoci i aktivni vulkani. Također su mnogobrojni koraljni otoci. Podrobnije o reljefu → Australija.
Klima
Vode na kopnu
Biljni i životinjski svijet
Stanovništvo
Smatra se da su 40 000 godina prije Europljana u Australiju iz Azije došli prvi njezini stanovnici, danas poznati i kao Aboridžini, i tijekom sljedećih 20 000 godina raspršili se preko cijeloga kontinenta, te naselili Tasmaniju. Procjenjuje se da ih je krajem XVIII. stoljeća, kad su došli Europljani, bilo 250 000 do 500 000, prema nekim procjenama i 750 000. Oni su pretežito nomadski lovci i sakupljači; koristili su se vatrom i u povoljnijim područjima osnivali polustalna naselja. S vremenom su se formirale pojedine lokalne jezične skupine koje su Europljani nazvali plemenima. Dolazak i utjecaj Europljana snažno su utjecali i zamijenili tradicionalni način života i kulturu. Danas ih u Australiji, zajedno s mješancima, ima nešto manje od 300 000.
domorodac s Papue Nove Gvineje
maorski ples
domorodac s Fidžija