historia (est) magistra vitae (lat. povijest je učiteljica života), dio Ciceronove izreke Historia (est) testis temporum, lux veritatis, vita memoriae, magistra vitae, nuntia vetustatis (Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine).
Historia Augusta, zbirka životopisa rim. careva od Hadrijana do Harina (117–285). Smatra se djelom šestorice pisaca. Nastala je u doba careva Dioklecijana i Konstantina Velikog, vjerojatno koncem IV. st. Sadrži dragocjene podatke za rim. povijest II–III. st.
historicizam (historizam, historijski ili pov. stilovi) 1. lik Pojava u eur. umjetnosti XIX. st. nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture, a time i velikih restauratorskih zahvata (Viollet-Le-Duc u Francuskoj). H. se povodi za… Nastavi čitati →
historija (lat.) → povijest
historijska geografija, analitička znanstv. disciplina koja proučava prir., soc., ekon. i polit. aspekte razvoja prostora tijekom vremena. Naglasak stavlja na procese razvoja. Često se smatra dodirnom znanstv. disciplinom između geografije i povijesti.
historijski materijalizam, naziv za naučavanje → K. Marxa po kojem “društveno biće određuje društvenu svijest”, to jest “društvena baza društvenu nadogradnju”, pa se povijest razvija kroz znakovitosti njihovih odnosa. Ta pojednostavljenja, osobito kasnijih sljedbenika, polaze od Marxova shvaćanja… Nastavi čitati →
historijski pravopis, naziv za načela pisanja u kojima se vidi trag starijega pisanja i izgovora. Npr. takvo je pisanje engl. jezika (pisanje night ‘noć’ i knight ‘vitez’ odraz je starijega izgovora /nixt/ i /knixt/), njem. jezika (pisanje sch za… Nastavi čitati →
historiografija (grč.), znanost koja na temelju pov. vrela (pisanih, materijalnih i dr.) proučava prošla zbivanja te pokušava sa što većom točnošću utvrditi slijed; također znanost o historiji (povijesti) kao znanosti. Počeci h. sežu u prve početke pisane civilizacije kada u… Nastavi čitati →
historizam, shvaćanje i istraživanje stvari i pojava (prirodnih, društvenih i duhovnih) sa stajališta pov. razvitka i zbivanja. Shvaćanje čovjeka i svijeta (os. društv. egzistencije čovjeka) u pov. dimenziji javlja se s novim vremenom (poslije Franc. revolucije), premda elemente historizma… Nastavi čitati →
Histri, prastanovnici Istre (do Raše na istoku), etnički bliski Ilirima. Obitavali su u utvrđenim gradinama. Njihova se materijalna kultura razvila iz starije kulture žarnih polja i mlađih elemenata. Razvili su značajnu kamenu monumentalnu plastiku (Nezakcij) na koju je utjecala… Nastavi čitati →
Histrion, glumačka družina sa sjedištem u Zagrebu, nastala 1975. Osnivaju je glumci Z. Vitez, Ž. Potočnjak, T. Polanec, B. Supek i dr. s namjerom da gostuju po hrv. gradovima i selima kojima ugl. nedostaje stalnih kaz. aktivnosti. U prvih… Nastavi čitati →
histrion (lat. histrio; po Liviju iz etrurskog), u starom Rimu naziv za plesače u pantomimi i glumce, nastao vjerojatno po tome što su prvi rim. glumci bili Etruščani, koji su u ←III. st. došli u Rim.
Hišam ibn ’Abd al-Malik, omejidski kalif (Damask, 691 – Damask, 6. II. 743). U vrijeme njegova vladanja (724–43) dostignut je vrhunac arap. ekspanzije. Nakon Hišamove smrti započelo je doba opadanja i propasti Omejidskoga kalifata u Damasku (750).
Hišam II. (Al-Mu’ayyad), kordopski kalif (Córdoba, 966 – Córdoba,1013). God. 976. naslijedio oca Hakama II. Nesamostalan vladar, stvarnu vlast imali su vezir Abu ’Amir al-Ma’afiri zvan al-Mansur (Pobjedonosni) te potom vezirov sin Al-Muzaffar (do 1008). Koncem života pokušao ostvariti… Nastavi čitati →
Hišam III., posljednji omejidski kalif u Córdobi (?, 974 – Lérida, 1036). Vladao od 1027. Doba njegove vladavine bilo je ispunjeno učestalim unutar. neredima, pobunama i građ. ratom, tijekom kojega je izgubio vlast (1031). Posljednje godine života proveo izoliran… Nastavi čitati →
hit (engl.), uspješnica, film, knjiga ili drugo umj. djelo koje je pobudilo iznimno zanimanje gledatelja ili čitatelja i koje se dobro prodaje.
hitac, složeno mehan. gibanje sastavljeno od jednolikoga gibanja po pravcu i slobodnog pada. Ovisno o tome kako je usmjereno gibanje po pravcu, razlikuje se vertikalni (okomiti) h. (gibanje uvis ili prema dolje), horizontalni (gibanje po horizontalnom pravcu) i kosi… Nastavi čitati →
Hitachi, jap. tvrtka koja obuhvaća ind. strojeva i elektroindustriju; sjedište u Tokyju; promet o. 50 mlrd. USD; više od 300 000 zaposlenih.
Hitachi, grad u prefekturi Ibaraki, na otoku Honshűu u Japanu; 202 145 st. Smješten 134 km si od Tokyja. Važno industr. središte.
Hitchcock, Alfred, britansko-američki filmski redatelj (Leytonstone, London, 13. VIII. 1899 – Bel Air, Los Angeles, 29. IV. 1980). Najslavniji redatelj u povijesti kinematografije, prilikom stogodišnjice filma proglašen redateljem stoljeća. Virtuozan stilist, tematsko-psihološki intrigantan i… Nastavi čitati →
