trombocitopatije (grč.), skupni naziv za nedovoljno određene poremećaje funkcije trombocita koji dovode do promjena u zgrušavanju krvi. Najčešće se radi o nedostatku trombocitnog faktora 3.
tromboflebitis (grč.), thrombophlebitis, upala venske stijenke udružena sa stvaranjem krvnog ugruška (tromba). Najčešće zahvaća vene nogu, obično nakon ozljede ili infekcije, kada stijenka postaje hrapava pa se na njoj počinje stvarati ugrušak. T. površinskih vena liječi se konzervativno, dok se… Nastavi čitati →
trombon (tal.), također pozauna (njem.), limeno puhačko glazbalo iz por. trublji. Jedno od najstarijih glazbala uopće. Poznavali su ga starozavjetni Hebreji (hazozeroth), Indijci (karana) i Rimljani (buccina). Današnji mu je izgled oblikovan do XV. st. u Italiji i… Nastavi čitati →
trombopoeza (grč.), trombocitopoeza; proces stvaranja → trombocita.
tromboza (grč.), thrombosis, stvaranje ugruška u krvnoj žili (veni ili arteriji) ili srcu. Nastaje zbog oštećenja unutar. sloja žile ili srčane šupljine, usporenog protoka krvi ili u nekih bolesti kod kojih je povećana sklonost zgrušavanju krvi. Često je povezana… Nastavi čitati →
tromost ili ustrajnost → inercija
trompa (francuski trompe), sferna niša, jednostavna arhitektonska konstrukcija kojom se rješava prijelaz s kvadratična tlocrta baze na okruglu bazu kupole upisane u kvadrat, odnosno prenošenje tereta s kupole na nosače, zidove ili stupove. Arhitektonska rješenja trompama nalaze se… Nastavi čitati →
trompe l’oeil (franc. varka oka), u lik. umjetnostima, os. slikarstvu, vještina ostvarenja što točnije iluzije viđene stvarnosti; postiže se linearnom i zračnom perspektivom, chiaroscurom, bojom i reduciranjem detalja.
Tromsø, gl. grad i luka provincije Troms, sjev. Norveška; 60 000 st. Leži na otocima Tromsøy i Kvaløy, z od norv. kopna, s od sjev. polarnice (Sunce vidljivo stalno od svibnja do srpnja). Osn. sred. XIII. st.; status grada… Nastavi čitati →
tron (grč.), prijestolje, vladarska stolica, obično bogato urešena.
Trondheim, gl. grad i luka provincije Sør–Trøndelag, sred. Norveška; 147 139 st. Po veličini treći norv. grad. Leži na poluotoku na juž. obali istoimenog fjorda, na ušću r. Nidelva. Prehr., tekst., metalurška ind., proizvodnja papira, opeke i crijepa. Turizam.… Nastavi čitati →
Troodos, planinski lanac na juž. dijelu Cipra. Najviši vrh Olympus (također Khionistra), 1951 m. Građen od vulkanskih stijena. Najviši vrhovi prekriveni snijegom od XII. do III. mjeseca. Izvorište većine otočnih rijeka. Ležišta bakra, kroma i azbesta. Turizam; poznati turist.… Nastavi čitati →
trop (grč.) 1. Riječ ili izraz koji su upotrijebljeni u prenesenom značenju, kao posebna oznaka, kao ukras u tekstu, takvo stilsko sredstvo; obrat. Za govoritelja je polazište neko suodnošenje ili suprotstavljanje pojmova ili pojava koji su povezani nekim asocijacijama, i… Nastavi čitati →
trop (drop, kom, komina) 1. Ostatak grožđa ili voća pri destilaciji alkohola. 2. Sporedni proizvod prilikom dobivanja škroba, preradom krumpira ili kukuruza, odn. u proizvodnji piva. Stočna hrana.
tropar (grč.), način pjevanja; najstarija poznata vrsta biz. crkv. pjesama umetana među psalme i druge pjevane bibl. tekstove ili na kraju službe. Poslije samostalna pjesma sadržajno povezana s nekim svecem ili događajem.
tropej (grčki τρόπαιον, latinski tropaeum), u antičko doba, javni trijumfalni spomenik postavljen u čast pobjede nad neprijateljem, prvotno na bojnom polju, poslije u gradu ili svetištu. Obično u čast pobjede Rimljana nad nerimskim narodima. Najpoznatiji je Augustov… Nastavi čitati →
tropi, pojas Zemljine površine između obratnica. Obuhvaćaju o. 36,1 % (184,1 mil. km2) ukupne Zemljine površine. Gl. karakteristike; zenitni položaj Sunca, stalno visoke temp. i obilje kiše. U trop. pojasu leže Sr. Amerika, SI Juž. Amerike, sred.… Nastavi čitati →
tropizam (grč.), osobina živih organizama (najčešće se odnosi na biljke) da se gibaju prema izvoru nekog podražaja (prema Suncu – heliotropizam, prema vodi – hidrotropizam i dr.). Okretanje od izvora naziva se negativnim t.
tropopauza (grč.), sloj zraka u atmosferi na granici između troposfere i stratosfere, debljine od nekoliko stotina metara do 2 km. Visina varira: na polovima 7–10 km, na ekvatoru 18–20 km, u umjerenim geogr. širinama 11–14 km. Značajna promjena visine; zimi… Nastavi čitati →
troposfera (grč.), najniži dio atmosfere između Zemljine površine i tropopauze; najgušći dio atmosfera (obuhvaća 80% mase atmosfere). Najtanja je nad polovima (7–9 km), najdeblja nad ekvatorom (16–18 km). Karakteristično je opadanje temp. zraka s visinom, u prosjeku 0,65 °C na… Nastavi čitati →
