genij (lat.), izvorno naziv za čovjekov duh zaštitnik, a s vremenom smislen naziv za čovjeka izuzetnih duhovnih sposobnosti (filozofski g., knjiž. g., znanstv. g. i dr.). U rim. vjerovanju g. je duhovni pratilac čovjeka koji mu određuje sudbinu te nad… Nastavi čitati →
Genil, r. u Andaluziji, juž. Španjolska, duga 336 km, lijevi pritok Guadalquivira. Izvire u Sierra Nevadi, teče prema Z i SZ; utječe u Guadalquivir kod grada Palma del Río, 50 km jz od Córdobe. Protječe kroz Granadu. U sr.… Nastavi čitati →
Genina, Augusto, talijanski filmski redatelj i scenarist (Rim, 28. I. 1892 – Rim, 28. IX. 1957). Jedan od vodećih talijanskih filmaša nijemoga razdoblja, kada mu je opus obilježen (mondenim) melodramama (na primjer Bijeg ljubavnika… Nastavi čitati →
genitalije (lat.) → spolni organi
genitalni herpes, spolno prenosiva bolest koju uzrokuje virus herpes simpleksa tip 2 (HSV-2). Računa se da u civiliziranom svijetu o. 25% ljudi boluje od g. h. Prenosi se genitalnim sekretom, a očituje se izbijanjem mjehurića na muškim i ženskim… Nastavi čitati →
genitiv (lat.), jedan od zavisnih padeža, u hrv. jeziku pokazuje djelomičnost, oduzimanje, udaljavanje, približavanje, pripadanje, potjecanje.
genitivni znak, pravopisni znak koji se stavlja na krajnji samoglasnik da se naznači kako se radi o genitivu ako bi u pismu bez toga znaka oblik mogao biti shvaćen kao kakav drugi. Može biti kapica ^ ili znak duljine… Nastavi čitati →
geniza (hebr.), spremište u podrumu ili na tavanu sinagoge, u kojem se čuvaju stare knjige, dokumenti i predmeti potrebni za bogoslužje. God. 1896. otkopana je skrivena g. u zidu sinagoge u Fostatu (u blizini Kaira). U njoj su nađeni važni papirusi.
Genk, grad u Belgiji, provincija Limburg, si Belgija, 18 km s od Liègea, na rubu ravnjaka Kempen; 63 300 st. Isprva važno rudarsko središte (bogati rudnici ugljena otvoreni prije I. svj. rata), danas razvijena ind. (metalurgija, automob., kem.,… Nastavi čitati →
Genlis, Stéphanie Félicité du Crest de Saint-Aubin, comtesse de, francuska književnica i pedagoginja (Champcéri, kraj Autuna, 25. I. 1746 – Pariz, 31. XII. 1830). Poznata po svojemu pedagoškom radu i spisima (Odgojni teatar; Pouke jedne… Nastavi čitati →
Gennadios, Georgios (Genadije II., Genadije Sholarije; grč. Georgios Sholarios), biz. teolog, carigradski patrijarh (Carigrad, o. 1400 – Carigrad, 1473). Carski sudac i pravnik. U pratnji cara Ivana VIII. Paleologa sudjeluje na koncilu u Ferrari i Firenci (1439), pristaju na sjedinjenje… Nastavi čitati →
Gennargentu, Monti del, planinski masiv u sr. Sardiniji, Italija; najviši vrh Punta La Marmora, 1834 m (najviši na Sardiniji). Sastavni dio NP Gennargentu, Golfo di Orosei e Isola dell’ Asinara. Turizam.
Gennes, Pierre-Gilles de, franc. fizičar (Pariz, 24. X. 1932 – Orsay, 18. V. 2007). Od 1955. istraživač u franc. institutu za atomsku energiju gdje je istraživao raspršenje neutrona i pojave vezane uz magnetizam. Na Collège de France prelazi 1971.… Nastavi čitati →
Gennevilliers, grad u dep. Hauts-de-Seine, sjev. Francuska, sz industr. predgrađe Pariza, na rijeci Seini; 43 500 st. Gl. pariška luka (2,6 mil. t, 1999). Proizvodnja avionskih motora, automobilskih dijelova, el. aparata; elektron., kem. i farmaceutska ind.
genocid, sustavno ubijanje i zatiranje pripadnika narodnih, etničkih, rasnih i vjerskih skupina s ciljem potpunog uništenja tih skupina ili dovođenje tih skupina u životne uvjete koji će ih uništiti provođenjem mjera radi sprječavanja ili ograničavanja poroda, nasilnim preseljavanjem s… Nastavi čitati →
genofori (grč.), molekule nukleinskih kiselina u virusa i bakterija koje prenose genetičku informaciju.
genom (pojam koji je uveo njemački botaničar Hans Winkler 1920. godine od riječi gen i dočetka -om iz riječi kromosom), sveukupnost gena u haploidnome kromosomskom sastavu stanične jezgre, odnosno najmanja skupina kromosoma koja se dobije od jedne gamete ili… Nastavi čitati →
genomera (grč. genos potomak, meros dio), dio gena kad se on promatra kao višestruko funkcionalno ustrojstvo.
genopatije (grč.), nasljedne bolesti uzrokovane mutacijom jednoga ili više gena. To su nasljedne metaboličke bolesti (enzimopatije kao alkaptonurija, fenilketonurija), abnormalnosti hemoglobina (drepanocitoza, talasemija) i dr.
genotip, svekupnost nasljednih svojstava jedinke dobivenih od obaju roditelja, odn. njezin nasljedni sastav; o g. se govori i s obzirom na nasljedni sastav neke sistematske skupine; kaže se također → biotip; suprotno → fenotip.
