gmazovi (Reptilia), razred kopnenih kralježnjaka (Vertebrata), nestalne tjelesne temperature; potpuno prilagođeni životu na kopnu – u suhoj okolini, dišu plućima, a ni za razvoj mladih ne trebaju vode; kreću se gmižući; neki imaju zakržljale udove, neki su ih… Nastavi čitati →
Gmeiner, Hermann, austr. soc. pedagog (Alberschwende, Vorarlberg, 23. VI. 1919 – Innsbruck, 26. IV. 1986). Osniva 1949. u Imstu (Tirol) prvo SOS-dječje selo (SOS-Kindersdorf) za zbrinjavanje i odgoj u obiteljskom ambijentu siročadi i izbjeglica, sagrađeno… Nastavi čitati →
Gmelin, Leopold, njem. kemičar (Göttingen, 2. VIII. 1788 – Heidelberg, 13. IV. 1853). Prof. u Heidelbergu. Otkrio velik broj kem. spojeva među kojima je kalcijev fericijanid nazvan Gmelinova sol. Po njemu se naziva reakcija za određivanje… Nastavi čitati →
Gmelin, Otto, njem. književnik (Karlsruhe, 17. IX. 1886 – Bensberg, kraj Kölna, 22. XI. 1940). Pisao romane i novele s temama iz dalekih razdoblja seobe naroda te iz sr. vijeka, u kojima dominiraju velike pov.… Nastavi čitati →
Gmelin, Samuel Gottlieb, njem. prirodoslovac (Tübingen, 4. VII. 1744 – Ahmeta, 27. VII. 1774). Carica Katarina Velika povjerila mu je istraživanje Kaspijskog jezera; njegov stric Johann Georg Gmelin (1709–1755) bio je putnik istraživač ist. Sibira… Nastavi čitati →
Gmunden, turist. gradić u Gornjoj Austriji (Oberösterreich), na jezeru Traunu, središte Salzkammerguta; 13 200 st. Keramički proizvodi. Ljetni i konferencijski turizam. Dvorci Cumberland i Ort.
Gnägi, Rudolf, švicarski političar i državnik (Schwadernau, 3. VIII. 1917 – Bern, 20. IV. 1985). Odvjetnik. Član Saveznoga vijeća (1966–79); ministar više resora. Dvaput predsjednik Švicarske Federacije (1971. i 1976).
gnajs, metamorfna stijena krupnih zrna izrazite škriljave teksture u čiji mineralni sastav ulaze kremen (kvarc), feldspati i tinjci uz podređene druge metamorfne minerale (amfibol, epidot, silimanit, granat i dr.). G. je vezan uz uvjete povišenih tlakova i temperatura a… Nastavi čitati →
gnathijske vaze, vrsta antičke polikromne keramike koja se proizvodila u juž. Italiji od sredine IV. st. pr. Kr., koja je oblicima imitirala metalne posude. Naziv su dobile prema gradu Gnathiji, u kojem su prvi… Nastavi čitati →
Gneisenau, August, grof Neidhardt von, pruski feldmaršal (Schildau, 27. X. 1760 – Poznań, 23. VIII. 1831). Sudjelovao s Britancima u borbama protiv Amerikanaca (1782/83). Stupio 1786. u prusku službu i bio Scharnhorstov suradnik u… Nastavi čitati →
gnetine, biljna potpor. iz por. Gnetaceae; naziv potječe od malajskoga gnemon za Gnetum gnemon, podrijetlom s Indijskog arhipelaga, gdje se i uzgaja, a jede se njezin plod, zatim lišće kao povrće, dok likova vlakna iz stabljike rabe kao predivo i sl.
Gnezda, Julio, hrvatski liječnik i biokemičar (Zagreb, 12. II. 1864 – Zagreb, 14. XI. 1945). Djelovao u Zagrebu, Hamburgu i Berlinu. Među prvima pokušao kemoterapijsko liječenje raka, objavio originalnu metodu kvantitativnog određivanja hemoglobina, otkrio reakciju… Nastavi čitati →
Gniezno (njem. Gnesen), grad u središnjoj Poljskoj, 45 km i-si od Poznańa, vojvodstvo Wielkopolskie; 70 200 st. Trg. i industr. središte; prehr. i druga laka ind. Stari dio grada ugl. nastao nakon požara 1819. Najznačajniji arhit. spomenik je katedrala… Nastavi čitati →
gnijezdo, nastamba što je grade ptice od grančica, lišća, raznih vlati i sl., za nesenje jaja, ležanje na njima, podizanje ptičadi i općenito za zaklon; to je i nastamba u nekih manjih sisavaca, u nekih riba i osa (gnjezdište).
Gnirs, Anton, češki arheolog, povjesničar umjetnosti i konzervator (Žatec, 18. I. 1873 – Loket, 10. XII. 1933). Kustos antičke zbirke u Puli (1901); državni konzervator za Istru (od 1902) i Kranjsku (od 1915). Poslije 1918.… Nastavi čitati →
gnoj (lat. pus), proizvod upalnog procesa uzrokovan bakterijama gnojenja. Sastoji se od raspadnutih upalnih stanica, raspadnutih stanica upalom oštećenog tkiva, fibrina i bakterija. Ovisno o uzročnoj bakteriji, može imati različite nijanse od žute do zelene boje.
