gnojištarke (Coprinus), rod gljiva iz por. gnojištarki (Coprinaceae). Naziv potječe od mjesta gdje pripadnice ovog roda obično rastu (grč. kopros gnoj, izmet); vrste C. comatus, velika g., C. atramentarius, prava g., C. ovatus, jajasta g., C. fimetarius, C. porcellanus.
gnojivo, org. ili mineralne tvari koje se dodaju tlu da bi se nadoknadili sastojci izgubljeni žetvom (berbom) ili da se poveća njegova rodnost. Organska g. obično su prirodna (stajsko g., kompost); mineralna su većinom umjetna (fosforna, dušična, kalcijeva, kalijeva, kompleksna).
Gnoli, Domenico, tal. slikar (Rim, 3. V. 1933 – New York, 17. IV. 1970). Vezan uz klas. tradiciju tal. slikarstva, ostvario figurativne kompozicije, mrtve prirode i krajolike u duhu magičnog realizma. U Italiji i SAD-u djelovao kao scenograf.
gnoma (grč.), kratka i sažeta izreka, pouka, pravilo ili načelo u stihu ili prozi. Posebno prisutna u orijentalnim (indij., hebr., perz., arap. i dr.), ali i u skandinavskim književnostima. U Grčkoj se pod utjecajem Teognida iz Megare razvilo gnomičko pjesništvo.… Nastavi čitati →
gnomi, fantastična bića sitna rasta i ružna lica. Naziv je stvorio Paracelsus. Ta su bića, prema žid. kabalistima, živjela u dubini zemlje čuvajući su zlato i drago kamenje.
gnomon (grč.) 1. Kazalo na sunčanom satu. 2. Stara astron. sprava (vertikalni štap učvršćen na horizontalnoj podlozi) kojom su stari Grci određivali vrijeme i meridijan mjesta. Smjer najkraće sjene u podne određuje meridijan, a duljina i smjer sjene štapa vrijeme.… Nastavi čitati →
gnosticizam (grč.), teozofski eklekticizam; s pomoću unutar. spoznaje božjih atributa nastoji spojiti sve religije. Javlja se u prvim stoljećima nakon Krista. Karakterizira ga mistično otkrivenje vjerskih istina, unutar. prosvjećenje, božanska iluminacija koja odabrane pojedince obogaćuje otkrivenjima. Podrijetlo vuče iz helenističko-rim.… Nastavi čitati →
gnoza (grč.), spoznaja religioznih stvari koje su predmet vjerovanja, a ne znanja. Potreba za takvim znanjima javlja se u helenističko vrijeme, dakle već u pretkršć. razdoblju, a nastavlja se i u prva tri stoljeća poslije Krista.
GNP (akr. od engl. gross national product), bruto nacionalni proizvod.
gnu (hotentotski; Connochaetes gnou), vrsta antilope, nešto krupnija i nalik govedu i konju, glave kao u bika. Živi u krdima, u ravnicama jugozap. i ist. Afrike; mladi se lako pripitomljuju.
Gnjesin (Gnesin), Mihael Fabijanovič, ruski skladatelj (Rostov na Donu, 2. II. 1883 – Moskva, 5. V. 1967). Rabinov sin, studirao u Sankt Peterburgu, u Palestini proučavao hebrejsku glazbu, predavao na konzervatorijima u Moskvi (1925–35) i Lenjingradu… Nastavi čitati →
gnjevni mladi ljudi (engleski: angry young men), naziv za skupinu mladih engleskih dramatičara (Osborne, Pinter, Arden) i prozaika (Amis), koji se javljaju nakon II. svjetskog rata sa snažnom kritikom engleske društvene svakodnevice.
gnjida, kruškoliko jajašce kukaca iz por. uši (Pediculidae); prilijepi se na rublje, odjeću, vlasi i sl.
Gnjilane (alb. Gjilan), grad na Kosovu, 30-ak km ji od Prištine; 70 800 st. Sjedište istoimene općine (515 km2, 133 700 st.). Tekst., duhanska i građev. ind., tvornica radijatora. Bolnica. Ekon.-trg. škola. U blizini termalno lječilište… Nastavi čitati →
gnjiljenje, raspadanje org. dušičnih spojeva, najčešće bjelančevina, pod utjecajem anaerobnih mikroorganizama (usp. → truljenje).
gnjurci (Podicipedidae), por. ptica vodarica koje zaranjaju s površine; imaju plivaće režnjeve na prstima, veće su vrste dugovrate (ćubasti g., riđogrli g.), dok su druge zdepastije (ušati g., šarenogrli g., crnogrli g., mali g.). Hrane se ribom, grade plutajuća gnijezda na vodi.
Goa, najmanja indij. savezna država; 3702 km2, 1 423 900 st. Leži na obali Arapskoga mora, 400 km j od Mumbaija; gl. grad Panaji, ostali gradovi Marmagao (gl. luka, 18,2 mil. t, 2000), Madgaon, Goa.… Nastavi čitati →
Goar, sv., franački misionar (511–575). Iz ugledne obitelji Childeberts iz Akvitanije. Osnovao je na Rajni pustinjačku ćeliju iz koje je poslije nastao samostan i grad Sankt Goar. Zaštitnik (rajnskih) ribara i gostioničara. Štuje se osobito u biskupijama Limburgu i Trieru.
Gobabis, grad u ist. Namibiji, 200 km i od Windhoeka, na rubu pustinje Kalahari, na r. Black Nossob, 1445 m n. m.; 13 200 st. Cest. čvorište. Završna postaja željeznice. Trgovište (stoka).
Gobat, Charles Albert, švicarski političar (Tramelan, 21. V. 1834 – Bern, 16. III. 1914). Odvjetnik u Bernu i Delemontu, profesor građanskoga prava na Sorboni. Visoki dužnosnik u švicarskoj administraciji, član Saveznoga vijeća 1890, jedan od… Nastavi čitati →
