Draganja, Duje, hrvatski plivač (Split, 27. II. 1983). Diplomirao na sveučilištu u Berkeleyu (SAD). Istaknuo se kao junior osvajanjem 5 zlatnih medalja na juniorskim EP i obaranjem dvaju svjetskih rekorda. Na OI 2004. osvojio srebrnu medalju na 50 m… Nastavi čitati →
Dragaš, Nikola, hrvatski kuglač (Zemunik, 1. XI. 1944). Svjetski rekorder i trostruki pojedinačni svjetski prvak u kuglanju na asfaltnim stazama. Ukupno je na SP osvojio 17 medalja. Prvu titulu svjetskog prvaka osvojio je 1972, a taj je uspjeh ponovio… Nastavi čitati →
Dragičević, Adolf, hrvatski ekonomist (Zaostrog, 7. VIII. 1924 – Zaostrog, 20. VII. 2010). Diplomirao pravo 1950. i doktorirao ekonomiju u Zagrebu 1956. Predavač na Pravnom fakultetu u Zagrebu od 1950; redoviti profesor od 1969, član HAZU. Dobitnik… Nastavi čitati →
Dragić, Nedeljko, hrvatski redatelj, crtač i animator crtanih filmova te karikaturist (Paklenica, kraj Novske 13. IX. 1936). Uz → Zlatka Grgića najistaknutiji autor druge generacije Zagrebačke škole crtanog filma. Sklon satiri, apsurdu, poetičnosti i metatekstualnosti. Glavna… Nastavi čitati →
Dragišić, velikaška obitelj s posjedima u → Dolnjim krajima, odvjetak bosanskoga roda Hrvatinića. Nakon smrti moćnoga velikaša Hrvoja Vukčića Hrvatinića, Dragišići i Vojsalići preuzeli su upravu nad većinom posjeda u Donjim krajima. Među malobrojnim imenom poznatim pripadnicima obitelji… Nastavi čitati →
Dragišić (de Salviatis), Juraj, hrvatski filozof i teolog, humanist (Srebrenica, Bosna, oko 1445 – Barletta, 1520). Stupio u franjevački red u Srebrenici. U Ferrari studirao teologiju 1464–69, djelovao u Urbinu, Pisi, Firenci i Rimu. Podupirao zaštitu židovskih knjiga od… Nastavi čitati →
Dragman, Ervina, hrvatska glumica (Zagreb, 8. XII. 1908 – Zagreb, 1. VIII. 1990). Članica zagrebačkog HNK od 1928. do 1975. Igrala dječake, ljubavnice, tragične i komične uloge. Istaknula se u izvedbama likova iz djela… Nastavi čitati →
Drago, kotorska plemićka obitelj. Spomen od XIII. stoljeća. Obnašali vodeće službe u kotorskoj komuni. Dali kotorske biskupe Nikolu (oko 1395), Marina (1688–1708) i Vincenta (1743–44). Odvjetci obitelji su i latinistički pjesnik Kamilo (XVI. st.) te pravnik i pisac Vicko (1770–1836).
drago kamenje, minerali koji se po svojim prirodnim svojstvima (tvrdoća, sjaj, providnost), uz dodatnu obradu, rabe kao ukras. Obično se dijele na dragi (na primjer dijamant, rubin, smaragd) i poludragi (primjerice granat, cirkon, topaz) kamen.
Dragoiu, Sabin, rumunjski skladatelj i melograf (Seliste, Banat, 19. VI. 1894 – Bukurešt, 31. XII. 1968). Od 1924–50. profesor i direktor Konzervatorija u Temišvaru, 1950–64. direktor Instituta za folklor u Bukureštu. Proučavao rumunjski folklor. Kao… Nastavi čitati →
Dragojević, Danijel, hrvatski pjesnik i esejist (Vela Luka, Korčula, 28. I. 1934). Jedan od vodećih suvremenih hrvatskih pjesnika. Autor čiji se opus temelji na pjesničkom repertoaru XX. stoljeća, pri čem razvija naslijeđene mogućnosti ili polemizira s nekim… Nastavi čitati →
Dragojević, Oliver, hrvatski pop pjevač i instrumentalist (Split, 7. XII. 1947 – Split, 29. VII. 2018). Karijeru započeo kao klavijaturist i vokalist u splitskim pop-rock sastavima (Batali, More), prešao u Dubrovačke trubadure, a debitirao na splitskom festivalu… Nastavi čitati →
Dragojević, Srđan, srpski filmski redatelj i scenarist (Beograd, 1. I. 1963). Završio studij psihologije, poslije i filmske režije. Debitirao tinejdžerskom komedijom Mi nismo anđeli (1992), a velik međunarodni odjek ostvario je atraktivno režiranim filmovima Lepa sela lepo gore… Nastavi čitati →
dragoljub (Tropaeolum majus), ukrasna zeljasta biljka iz porodice dragoljuba (Tropaeolaceae). Potječe iz Južne Amerike (Peru). Uglavnom puže po tlu. Ima okruglaste listove te žute, crvene ili narančaste mirišljave cvjetove. Uzgaja se kao ukrasna biljka, rabi se kao začinska… Nastavi čitati →
dragoman (arapski: prevoditi), službeni tumač, prevoditelj u diplomatskim misijama i poslanstvima u Osmanskom Carstvu, Perziji i drugim zemljama na Istoku. Ustanovu dragomana poznaje i dubrovačka diplomacija; dragomani su u Dubrovniku vodili tzv. “tursku kancelariju” u kojoj se obavljala sva korespondencija… Nastavi čitati →
Dragomanović, Aleksandar, hrvatski arhitekt (Banja Luka, BiH, 7. VI. 1921 – Zagreb, 16. II. 1996). Arhitekturu diplomirao u Zagrebu, gdje je bio profesor. Projektirao većinom trgovačke, poslovne i obrazovne centre s izrazitim smislom za odnose volumena (… Nastavi čitati →
Dragomirescu, Mihail, rumunjski književni kritičar (Plătăreşti, 22. III. 1868 – Bukurešt, 25. XI 1942). Djela su mu imala važnu ulogu za razvoj proučavanja rumunjske književnosti. Izdvajaju se Rumunjska dramaturgija, Teorija poezije i Znanost o književnosti.
Dragonja, r. u Sloveniji i Hrvatskoj, duga 28 km, porječje 72 km2. Izvire u Koperskim brdima, u sz podnožju Ćićarije, a utječe u Piranski zaljev Jadranskog mora. Donjim tokom granična r. između Hrvatske i Slovenije. Uz… Nastavi čitati →
dragovoljci, dobrovoljci; osobe koje nisu vojni obveznici ili nisu mobilizirani, a dragovoljno su stupili u oružane snage ili u neku oružanu postrojbu izvan oružanih snaga (dragovoljačke jedinice), i uključuju se u ratna djelovanja iz domoljubnih, klasnih, nacionalnih, političkih, vjerskih,… Nastavi čitati →
Draguignan, grad u dep. Varu, regija Provence-Alpes-Côte-d’Azur, ji Francuska; 45 km z od Cannesa; 33 000 st. Tekst. i obućarska ind., tkaonice svile. U okolici voćarstvo. Turizam.
