draguljar, specijalizirani obrtnik, majstor koji obrađuje nakit od dragog (dijamant, briljant, safir, rubin, smaragd) ili poludragog kamenja (opal, tirkiz, ametist), plemenitih kovina (zlato, srebro) i skupocjenih predmeta posebnih osobina (jantar, biseri, sedef, koralj crveni i rijetki crni). Često rabi… Nastavi čitati →
dragun (dragon), pripadnik posebne konjaničke postrojbe koju su osnovali Francuzi u Pijemontu 1554. Ime su dobili po zastavi zvanoj dragon, tj. zmaj. Postupno draguni djeluju kao laka konjica, te takve postrojbe uvode gotovo sve europske države; naoružani su… Nastavi čitati →
dragušica (Scolymus hispanicus), bodljikava dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Compositae). Ima trnovito rasperjane listove i zelenožute cvjetne glavice. Raste na zapuštenim mjestima i kamenjarima primorskog područja.
Dragutin, Stefan, srpski kralj (? – 1316). Sin Uroša I. i Jelene. Oženjen kćeri kasnijega ugarskoga kralja Stjepana V., nosio naslov “mladi kralj”. Uz pomoć ugarske vojske svrgnuo oca i samostalno zavladao (1276–82). Protivnik Bizanta, oslanjao se na… Nastavi čitati →
Draguviti ili Draguvići, slavensko pleme koje se naselilo u dolini rijeke Bistrice u sjevernoj Grčkoj. Sudjelovali u napadu na Solun (VII. stoljeće).
drahma, grčka valutna jedinica (od 1843), dijeli se na 100 lepta. Ujedno i jedinica za težinu: 10 obola po 10 g. Naziv drahma potječe od starogrčkog imena za pregršt novca, isprva u obliku metalnih ražnjića (obolâ). Kao starogrčki srebreni… Nastavi čitati →
Drais, Karl Friedrich, njemački izumitelj (Karlsruhe, 29. IV. 1785 – Karlsruhe, 10. XII. 1851). Konstruirao kola s četiri kotača na nožni pogon (1813) i drezinu (1817), preteču bicikla (patentiranu 1818).
Drake, Francis, engleski viceadmiral i pomorski istraživač (Tavistock, Devon, 1540/43 – kraj Portobela/Puerto Bella, Panama, 27. I. 1596). Pomorac već s 13 godina, a s 22 zapovjednik broda. Dopuštenjem kraljice Elizabete I. gusario je 1570–72. u karipskom… Nastavi čitati →
Drakensberg, također Kwathlamba ili Kathlamba, planinski lanac u i dijelu Južnoafr. Republike i u Lesotu; najviši vrh Thabana Ntlenyana (3482 m). Odvaja prostrane visoravni u unutrašnjosti Juž. Afrike od niskog priobalja. Gl. južnoafr. razvodnica; izvor Oranjea. Brojni prir.… Nastavi čitati →
Drakeov prolaz, morski prolaz između Ognjene Zemlje i Južnih Shetlandskih otoka, dubok 3400–4800 m, širok 1100 km. Povezuje j Atlantik i j Pacifik. Vrlo vjetrovit. Kroz D. p. iz Tihog oceana u Atlantik teče Antarktička cirkumpolarna struja. Važan trg.… Nastavi čitati →
Drakon (Drakont), atenski zakonodavac s kraja VII. st. pr. Kr. Prema mišljenju nekih povjesničara njegovo je postojanje sporno. Pretpostavlja se da je oko 621. pr. Kr. kodificirao dotad nepisane i od aristokracije samovoljno tumačene zakone. Prema legendi, njegovi su… Nastavi čitati →
Drakoncije, Blosije Emilije (latinski Blossius Aemilius Dracontius), latinski pjesnik (kraj V. stoljeća). Poznata su mu ostvarenja prožeta mitološkim sadržajima poput zbirke pjesama Romulea i epske pjesme Orestova tragedija. Glavno mu je djelo O božjoj slavi (3 knjige).
drakonidi, rojevi meteora (krijesnica) iz zviježđa Zmaj (Draco). Pojavljuju se u lipnju (28. VI.) i rujnu (oko 9. IX.) i vjerojatno potječu od kometa.
Drakul, Simon, makedonski književnik (Lazaropole, kraj Ohrida, 28. XII. 1930 – Skoplje, 12. I. 1999). Autor novela, romana i filmskih scenarija. Važnija djela: Planina i daljine; Vrtlozi u bujici; I zvijezde padaju same; Bijela dolina; Bune.
Drakula (engleski: Dracula, prema rumunjskoj riječi drac, odnosno dracul vrag), najpopularniji lik žanra horora. Podrijetlo vuče od srednjovjekovnoga rumunjskog plemića Vlada Ţepeşa, poznata po okrutnosti. Fikcionalizirao ga je irski književnik → Bram Stoker u romanu Drakula (1897),… Nastavi čitati →
Drakulić, Slavenka, hrvatska književnica i publicistkinja (Rijeka, 4. VII. 1949). Diplomirala je komparativnu književnost i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1975. Kao angažirana feministkinja objavljivala je čitane oglede o društvenim zbivanjima u Startu i Danasu (Smrtni grijesi… Nastavi čitati →
dram (grčki), zastarjela mjerna jedinica mase, različite vrijednosti u raznim razdobljima i zemljama. U XIX. stoljeću (u Austro-Ugarskoj, Turskoj) vrijednost drama kretala se oko 3,2 – 3,5 g., a engleski i američki dram oko 1,772 g (1/16 unce).
drama (grčki: radnja), uz poeziju i prozu, treći književni rod, koji obuhvaća djela uglavnom namijenjena izvođenju na pozornici, iako postoje dramski tekstovi koji nisu predviđeni za scensko oblikovanje. Dramski tekst karakteriziraju dijalog, monolog i didaskalije, tj. upute redatelju i glumcu,… Nastavi čitati →
Dráma, gl. grad istoimenog okruga (3468 km2, 97 tis. st.), regija Istočna Makedonija i Tracija, s Grčka; 42 000 st. Leži na s rubu istoimene ravnice, 110 km si od Soluna. Prerada duhana. U okolici… Nastavi čitati →
dramaturgija (grčki: scensko stvaranje), teorijska disciplina o dramskom stvaranju. Kao praktični dio režije odnosi se na pripremu i obradu dramskog teksta za izvođenje na pozornici ili na pripremu i obradu filmskog i tv scenarija. Aristotelova Poetika predstavlja temelj starije dramaturgije.… Nastavi čitati →
