skijanje, zimski šport u kojem se na skijama trči, spušta niz padinu ili skače na zasnježenim terenima. Obuhvaća discipline alpskog, nordijskog i akrobatskog skijanja, skijaške skokove i letove, te biatlon. Discipline alpskoga skijanja za muškarce i žene: spust, slalom,… Nastavi čitati →
skijanje na vodi, šport. grana u kojoj skijaš klizi površinom vode na jednoj ili dvjema skijama, držeći se rukama za uže koje vuče motorni čamac. Natjecanja se odvijaju u slalomu (na stazi od 259 m skijaš na jednoj skiji… Nastavi čitati →
skijaskopija (grč.), med. dijagnostička metoda kojom se objektivno procjenjuje refrakcija oka. Izvodi se ravnim zrcalom sa središnjim otvorom (skijaskopom) s pomoću kojega se prati kretanje sjene u zjenici.
skijaški skokovi, disciplina nordijskoga skijanja. Prvi skokovi održani su poč. XIX. st. u Norveškoj. Norvežanin Sondre Nordheim prvi je počeo skakati bez štapova. Potkraj XIX. st. počinju se graditi skakaonice, a najznačajnija je ona u Holmenkollenu, izgrađena 1883. Sve… Nastavi čitati →
skijaško trčanje, jedna od grana nordijskoga → skijanja. Trkači upotrebljavaju uske i dugačke skije sa specijalnim vezovima i cipelama. Staza je označena zastavicama ili sličnim oznakama. PS za muške održava se od 1924, a za žene od 1954.
skije (norv.), elastične daske sa zavijenim vrhovima, različite dužine i širine (ovisno o namjeni), za lako kretanje po snijegu ili za šport. natjecanja (pa i ona na vodi). Izrađuju se od plastičnih masa, višeslojno lijepljenog drva i različitih suvr. materijala.… Nastavi čitati →
skijering (norv.), skijanje s pomoću konjske ili motorne vuče. Uobičajeno u ravničarskim dijelovima sjev. Europe kao jedan od oblika prometa. Održavaju se i šport. natjecanja.
Skikda (također Sakīkdah, prije Philippeville), gl. grad istoimenog vilajeta (4197 km2, 888 700 st.) i luka na obali istoimenog zaljeva (Sredozemno more) na SI Alžira; 165 000 st. Izvozna luka za naftu, zemni plin, rude i poljoprivr. proizvode.… Nastavi čitati →
Skilica (Skilices), Ivan, biz. ljetopisac (XI. st.). Napisao Pregled povijesti koji obuhvaća razdoblje od 811. do 1057. (do 1078. nastavio ga je nepoznati autor). Velik dio Pregleda preuzeo je za svoju Svjetsku kroniku Georgije Kedren. S. donosi brojne podatke… Nastavi čitati →
skin-efekt (engl.), u elektronici, pojava nejednolike raspodjele el. struje kroz presjek vodiča. Porastom frekvencije izmjenične struje ona sve više teče po površini vodiča čime se smanjuje efikasna površina presjeka vodiča i povećava njegov otpor.
skinheads (engl.), mladići “obrijanih glava”, u crnim kožnim jaknama i čizmama, nasilničkog ponašanja koji prakticiraju ideologiju mržnje prema obojenima, strancima i sl. Pokret nastao 1960-ih u Vel. Britaniji, proširio se i na druge zemlje Europe i SAD. Izražavajući soc. sredinu… Nastavi čitati →
Skinner, Burrhus Frederic, američki psiholog (Susquehanna, 20. III. 1904 – Cambridge, Massachusetts, 18. VIII. 1990). Istaknuti predstavnik → biheviorizma. Izvodio opsežna istraživanja i promatranja životinja tijekom procesa učenja: nakon pravilno riješena zadatka životinje su dobivale nagradu u… Nastavi čitati →
Skiri, germ. pleme. U ←III. st. S. prodiru u blizinu Crnog mora i naseljavaju se između Dnjepra i Dnjestra. Sudjelovali u Atilinim voj. pohodima. God. 469. pokorili su ih Ist. Goti; u V. st. prodiru u Italiju.
Skit, grč. slikar vaza iz iz Atike (←V. st.). Crnofigurnim stilom oslikao i potpisao nekoliko votivnih pločica s atenske Akropole i veći broj vaza.
Skiti, iran. nomadska plemena nastanjena o. ←700. u ukr. i južnorus. stepama između Dnjestra i Aralskoga jezera. U grč. i rim. izvorima u razno doba pojam Skitija označivao je šire ili uže područje, katkada i cijelu unutar. Aziju, a… Nastavi čitati →
skitska umjetnost, umjetnost Skita koja je cvjetala od ←IV. do ←I. st. u zaleđu Crnoga mora. Zlatni, srebreni i brončani predmeti (oružje, nakit, posuđe, kultni predmeti, dijelovi konjske opreme i sl.) bogato su urešeni dekorativnim elementima (ugl. životinjskim motivima)… Nastavi čitati →
skitski jezik, jedan od sjeveroist. iran. jezika kojim su govorila skitsko-sarmatska plemena na području s od Crnoga mora (u vremenu od ←VIII.–←VII. st. do IV–V. st.). Nema tekstova zapisanih na skitskom jeziku, ali ima dosta zapisa pojedinih imena, osobnih… Nastavi čitati →
Skjavetić (Schiavetti, Schiavetto), Julije, hrv. skladatelj. Vrijeme rođenja i smrti nepoznato. Najvjerojatnije potječe iz Šibenika, ne zna se gdje se školovao, 60-ih g. XVI. st. bio je u službi šibenskoga biskupa Jerolima (Girolama) Savorgnana. Skladao madrigale (dva od njih… Nastavi čitati →
