Klíma, Ladislav, češki filozof i književnik (Domažlice, 22. VIII. 1878 – Prag, 19. IV. 1928). U duhu filozofije života razvija osebujan stilski i tematski filozofsko-književni opus, u kojem se vlastita iskustva isprepleću s filozofskim promišljanjem i avangardnim… Nastavi čitati →
klimaks (grčki: klĩmax ljestve, stube; uzdizanje) 1. Porast značenja, gradacija, uspon, pojačavanje izraza (u govoru, glazbi); stilska figura koja se sastoji u nizanju sve snažnijih elemenata. Suprotno: → antiklimaks. 2. U teoriji drame, vrhunac dramske radnje. 3. … Nastavi čitati →
klimakterij (novolatinski climacterium od grčkog: klimakter prečka na ljestvama), endokrina i vegetativna kriza u žena, vezana uz prestanak funkcije jajnika. Prijelazno razdoblje između normalne funkcije jajnika i senija, kada potpuno prestaje funkcija jajnika. Obilježen visokim vrijednostima gonadotropnih hormona i niskim… Nastavi čitati →
klimatizacija (franc.), održavanje temperature i vlažnosti zraka u zatvorenim prostorima uz ventilaciju i pročišćavanje zraka s pomoću klimatskog uređaja. K. uključuje uređaje za zagrijavanje, hlađenje, sušenje, ovlaživanje, filtriranje zraka. Može biti komforna (primjenjuje se za prostore gdje borave ljudi) i… Nastavi čitati →
klimatografija (grčki: klíma nagib, naginjanje; područje; strana svijeta; gráfo pisati), grana klimatologije koja prikazuje i proučava klime pojedinih krajeva ili postaja.
klimatologija (grčki: klíma nagib, naginjanje; područje; strana svijeta; lógos riječ; pojam; znanstvo), znanost o klimi. Svrha joj je proučavanje i prikaz klima različitih područja Zemlje, njihova klasifikacija i rasprostranjenost.
klimatsko liječenje (klimatoterapija), korištenje klime u svrhu liječenja. Spada u reaktivna liječenja, gdje se koriste dozirani klimatski podražaji za postizavanje terapijskog učinka. Morska klima je podražajna, visinska klima pogoduje liječenju anemije, bolesti dišnih putova i alergija, dok je srednjogorska klima… Nastavi čitati →
Klimena (grč. Kliméne), u grč. mitologiji 1. Oceanova i Tetijina kći, žena Meropa, kralja etiopskog, majka Faetona. 2. Kći kretskoga kralja Katreja i žena eubejskoga kralja Nauplija. 3. Žena beotijskoga kralja Sheneja i majka Atalante, slavne lovkinje.
Kliment Ohridski, mak. crkv. pisac (?, o. 830 – Ohrid, 27. VII. 916). Učenik Metoda, s kojim djeluje u Velikoj Moravskoj. Nakon njegove smrti protjeran s ostalim učenicima. Dolazi na bug. dvor, odakle ga šalju u Makedoniju, a… Nastavi čitati →
Klimenti (alb. Këlmend), sjevernoalb. malisorsko pleme u području Prokletija; dijeli se na četiri veća bratstva (Selca, Nikči, Vukli, Boge). Prema vjeroispovijesti ugl. katolici. Nedovoljno utvrđena podrijetla; ime K. dovodi se u vezu s biz. tvrđom Clementianom na prometnici Skadar–Prizren.… Nastavi čitati →
Klimov, Elem, ruski filmski redatelj (Staljingrad, danas Volgograd, 9. VII. 1933 – Moskva, 26. X. 2003). Zbog sklonosti prema tematskoj provokativnosti, rijetko dobivao projekte. Najvažniji su mu uratci poludokumentarni film Šport, šport, šport (1970), povijesni film o… Nastavi čitati →
Klimsch, Fritz, njem. kipar (Frankfurt, 10. II. 1870 – Freiburg, 30. III. 1960). Suosnivač berlinske secesije; u tom je stilu oblikovao harmonična nadgrobna portretna poprsja i aktove. U kasnijem razdoblju radi pojednostavljene figuralne oblike.
Klimt, Gustav, austrijski slikar (Baumgarten/Beč, 14. VII. 1862 – Beč, 6. II. 1918). Polazio Školu za primijenjeni obrt u Beču. Utemeljitelj bečke secesije; razvio novi dekorativni stil. Autor mnogobrojnih alegorično-simboličnih kompozicija s golim figurama i portretima koje… Nastavi čitati →
Klin, grad u Rusiji, Moskovska oblast; 80 200 st. Prvi se put spominje 1234. Od XVIII. st. važan prom. položaj na cesti Moskva–Petrograd. U doba SSSR-a jedno od prvih središta kem. ind. te proizvodnje laboratorijske opreme. Muzej P. I. Čajkovskoga.
klin 1. Svako prizmatično tijelo s dvjema ravnim plohama koje tvore neki kut 2α. Služi za razdvajanje ili cijepanje predmeta od drva, kamena i sl. Može biti drveni ili metalni. Oštra strana zabija se u predmet koji se cijepa, a… Nastavi čitati →
klinača (Gomphocarpus), biljni rod iz por. svilenica (Asclepiadaceae), bodljikavih plodova. Potječe iz trop. Afrike, odakle je preko Grčke dospjela i u naše primorje, gdje je rijetka kao podivljali grm linealno-suličastih listova i bijelih cvjetova (npr. G. fructicosus).… Nastavi čitati →
klinasto pismo → klinovo pismo
Klinča Sela, naselje i središte istoimene općine, Zagrebačka županija, 25 km zapadno od Zagreba, 8 km istočno od Jastrebarskog i 29 km sjeveroistočno od Karlovca; naselje ima 1726, a općina 5231 stanovnika (2011). Leži na… Nastavi čitati →
klinčić (karanfilovac; Eugenia caryophyllata), zimzeleno drvo iz por. mirta (Myrtaceae); uzgaja se u trop. krajevima; osušeni cvjetni pupovi služe kao mirodija; rabi se i u medicini.
