Gustav III., šved. kralj (Stockholm, 24. I. 1746 – Stockholm, 29. III. 1792). Sin šved. kralja Adolfa Fridrika. Stupio na prijestolje 1771; ograničio polit. prava Parlamenta i učvrstio središnju vlast. Provodio gosp., zakonodavne i financ.… Nastavi čitati →
Gustav IV. Adolf, švedski kralj (Stockholm, 1. XI. 1778 – Sankt Gallen, Švicarska, 7. II. 1837). Sin → Gustava III., kojega je naslijedio 1792. Tijekom Gustavove malodobnosti vladao je njegov stric, vojvoda Karlo.… Nastavi čitati →
Gustav V. (Gustaf V), švedski kralj (dvorac Drottningholm, Stockholm, 16. VI. 1858 – dvorac Drottningholm, 29. X. 1950). Na švedskom prijestolju naslijedio oca → Oskara II. 1907. U vrijeme I. i II. svjetskog rata… Nastavi čitati →
Gustav Vasa (Gustav Eriksson Vasa), švedski kralj (Lindholmen ili Rydboholm, 12. V. 1496 – Stockholm, 29. IX. 1560). Nećak švedskoga namjesnika Stena Sturea mlađeg. Sudionik švedskog ustanka protiv Danaca (1517–18); nakon primirja odveden u Dansku… Nastavi čitati →
Gustav VI. Adolf (Gustaf VI Adolf), švedski kralj (Stockholm, 11. XI. 1882 – Helsingborg, 15. IX. 1973). Sin → Gustava V. Završio Vojnu akademiju, studirao arheologiju i povijest umjetnosti na Sveučilištu u Uppsali. Časnik u… Nastavi čitati →
Gustavo A. Madero (prije Guadalupe Hidalgo, Villa de Guadalupe Hidalgo), grad u juž. dijelu srednjeg Meksika, u Federalnom distriktu (Distrito Federal), u blizini gl. grada Ciudad de Méxica; 1 256 913 st. Ind. (tekst., kem. i grafička). Hodočasnički… Nastavi čitati →
Gustavova linija (njem. Gustav-Stellung), njem. obrambena linija izgrađena u Italiji 1943–44. duž toka rijeka Garigliano, Rapido i Faro. Zatvarala je putove koji s juga vode u Rim i sjev. Italiju. Poslije višemjesečnih teških borbi, naročito oko Monte Cassina, probijena je u svibnju 1944.
gustoća, fizikalna veličina definirana kao omjer mase i volumena tijela. SI-jedinica gustoće je kilogram po kubičnom metru (kg/m3).
Güstrow, grad u sav. državi Mecklenburg-Vorpommern, sjeveroist. Njemačka, 80 km jz od Stralsunda; 31 400 st. Leži na r. Nebel, j od Rostocka. Smjestio se u središtu plodna poljoprivr. područja. Od 1228, kada dobiva povlastice, razvija se kao… Nastavi čitati →
guša ili struma (grč.), difuzno ili čvorasto povećanje štitne žlijezde. Nastaje kao posljedica manjka joda u hrani i vodi, zbog prirođenih manjkavosti u metabolizmu hormona štitnjače ili zbog djelovanja nekih tvari koje ometaju transport joda u štitnjaču te sintezu i lučenje njezinih hormona.
gušarka (Arabis), biljni rod iz por. krstašica (Brassicaceae, Cruciferae); u nas više vrsta: gola g. (A. glabra), planinska g. (A. alpina), uškasta g. (A. auriculata), hrvatska g. (A. croatica), tornjasta g. (A. turrita) i dr.
gušavica (Cucubalus baccifer), jedina vrsta roda g. (Cucubalus), por. karanfila (Caryophyllaceae); puzava biljka ili penjačica sa zelenkasto-bijelim cvjetovima. Plod je crna boba.
guščarica (Conringia), rod por. krstašica (Brassicaceae, Cruciferae); u nas dvije vrste: istočna g. (C. orientalis) zelenkasto-bijelih, i austrijska g. (C. austriaca) žutih cvjetova.
guščarice (Anseriformes), velik red ptica močvarica, dobrih plivačica (guske, patke, labudi, utve, gavke i ronci).
Gušić, Branimir, hrv. liječnik, antropogeograf, planinar i prirodoslovac (Zagreb, 6. IV. 1901 – Zagreb, 6. VII. 1975). Završio Med. i Filoz. fak. (povijest i geografiju), od 1927. do 1971. djelovao na zagreb. Klinici za uho,… Nastavi čitati →
Gušić, Dora, hrv. pijanistica i glazb. pedagoginja (Zagreb, 11. IV. 1908 – Trnjanski Kuti, 27. VIII. 1998). Studirala u Zagrebu, usavršavala se u Parizu. Od 1929. do 1941. s Marijanom Fellerom vodila Studio Gušić–Feller, od… Nastavi čitati →
Gušić, Ivan, hrvatski geolog (Zagreb, 17. XI. 1938). Od 1990. redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, od 1992. redoviti član HAZU; glavni urednik Geološkoga vjesnika 1975–80. Bavi se stratigrafijom i paleontologijom mezozojskih naslaga, osobito karbonatnih platformi Tetisa. Jedan… Nastavi čitati →
Gušić, Marijana, hrv. etnologinja i muzeologinja (Zagreb, 18. II 1901 – Zagreb, 6. II 1987). Istraživala hrv. tradicijsku kulturu, objavila mnogobrojne studije o nošnji, pučkom tekstilu (čipke, vez), nekim običajima, a bavila se i etnogenetskim pitanjima te… Nastavi čitati →
gušter, mrki (Algyroides nigropunctatus), jedna od četiriju eur. vrsta iz roda ljuskavih g. (Algyroides); ljuske na leđima su mu oko dvaput veće nego na bokovima. Živi na ist. obali Jadranskog mora pa sve do otoka Jonskog mora.
gušterača ili pankreas, (grč.), žlijezda s vanj. i unutar. lučenjem, smještena u gornjem dijelu trbušne šupljine iza želuca. Građena je od žljezdanih tvorbi, u kojima se stvara alkaličan sok, i od Langerhansovih otočića, u kojima se stvara inzulin. Gušteračni… Nastavi čitati →
