Abecedar: K

Ključ

Ključ, naselje i općina u sjeverozapadnoj BiH; 7869 st. Smješteno na r. Sani. Drvna i tekst. ind. Prvi se put spominje 1325. Poznato kao mjesto ubojstva posljednjega bos. kralja Stjepana Tomaševića 1463.

ključ

ključ 1. Naprava za otvaranje i zatvaranje brave na vratima, za odvijanje i zavijanje matica i vijaka, otvaranje limenki i dr. Ima ih različitih izvedbi s obzirom na namjenu (npr. franc. k., inbus k. i dr.). 2. glazb Znak upisan… Nastavi čitati

ključar

ključar, na srednjovj. plemićkim dvorovima, naslov službenika koji čuva ključeve grad. vrata, riznice, tamnice ili važnih dvorskih prostorija. Istoznačnice dvornik, dispenzator.

Ključevska Sopka

Ključevska Sopka, aktivni vulkan na poluotoku Kamčatki, Rusija. Jedan od najviših aktivnih vulkana na svijetu visok 4750 m. Vulkan obuhvaća glavni i 70 lateralnih kratera. Od 1700. god. zabilježeno više od 50 erupcija.

Ključevski, Vasilij Osipovič

Ključevski, Vasilij Osipovič, ruski povjesničar (Voskresenovka, 28. I. 1841 – Moskva, 25. V. 1911). Od 1879. do 1910. profesor povijesti na Moskovskom sveučilištu. Uveo sociološki pristup istraživanju. Najvažnija su mu djela Pregled ruske povijesti i Bojarska Duma drevne Rusije.

ključna kost

ključna kost (lat. clavicula), duga kost ramenog obruča zavijena u obliku slova S, smještena na prednjoj strani gornjeg dijela prsnoga koša između prsne kosti i lopatice s kojima tvori zglobove.

Kljujev, Nikolaj Aleksejevič

Kljujev, Nikolaj Aleksejevič, ruski pjesnik (selo Koštugi, kraj Vitegre, 10. X. 1884 – Tomsk, između 23. i 25. X. 1937). Afirmirao se u ruskom pjesništvu XX. stoljeća kao istaknuti pjesnik sela, koji u stihovima prožetima religioznošću pjeva o… Nastavi čitati

kljun

kljun (lat. rostrum), organ u ptica razne dužine i oblika nastao produljenjem gornje i donje čeljusti; na gornjem dijelu su nozdrve; služi za hranjenje, čišćenje perja, građenje gnijezda, napad i obranu, te kao organ njuha.

kljunasto mjerilo → pomično mjerilo

kljunasto mjerilopomično mjerilo

kljunaši → jednootvori

kljunašijednootvori

kljunorošci

kljunorošci (Bucerotidae), por. krupnokljunih ptica iz reda smrdovranki (Coraciiformes) s 54 vrste; najpoznatiji su žutokljuni k. (Tockus flavirostris) iz Afrike i dvorogi k. (Buceros bicornis) iz Indije.

kljunuša ili krupnokljuna roda

kljunuša ili krupnokljuna roda (Balaeniceps rex), afr. ptica iz roda čaplji, viša od 1 m, plosnata, široka kljuna; živi pokraj bara i velikih rijeka (Bijeli Nil).

km

km, oznaka za decimalnu jedinicu duljine kilometar (=1000 m).

Kmecl, Matjaž

Kmecl, Matjaž, slovenski književni povjesničar i dramatičar (Dobovec, kraj Trbovlja, 23. II. 1934). Bavi se suvremenom prozom (Slovenska književnost 1945–1965, koautor; Slovenska proza 1945–1965, kourednik) i pripovjedačima XIX. stoljeća (Rođenje slovenskoga romana, 1981;… Nastavi čitati

Kmeri (Khmeri)

Kmeri (Khmeri), narod u jugoist. Aziji, oko 13 mil. pripadnika, najviše u Kambodži (11 mil.) te uz deltu Mekonga. Prve države stvaraju od I. st., u VII. st. vladaju sr. Indokinom (država Čenla), u IX. st. kralj Jayavarman II.… Nastavi čitati

kmerski jezik

kmerski jezik, jedan od mon-kmerskih jezika, s više od 4 mil. govornika u Kambodži (više od 90% stanovništva; također, dio Kmera živi u sjeveroist. dijelu Tajlanda te na J Vijetnama). Ima staru pismenost, bar od poč. VII. st. pismom… Nastavi čitati

kmet

kmet, u najčešćem značenju, seljak koji radi na vlastelinskoj zemlji, te mu zauzvrat mora davati naknadu u dijelu prinosa, novcu ili radu (tlaka); čovjek u podređenom položaju prema drugom čovjeku koji je višeg ranga od njega. Tijekom povijesti označavao… Nastavi čitati

kmetstvo

kmetstvo, društv. odnos između zavisnog seljaka i vlasnika zemlje karakterističan za razdoblje feudalizma. Položaj kmeta bio je poboljšan u odnosu na ant. i ranosrednjovj. roba (lat. servus), jer je imao pravnu osobnost. Unatoč tome, u stvarnosti je bio… Nastavi čitati

Knackfuß, Hermann

Knackfuß, Hermann, njem. slikar i pisac o umjetnosti (Wissen, 11. VIII. 1848 – Kassel, 17. V. 1915). Studirao u Düsseldorfu; prof. povijesti umjetnosti na Akademiji u Kasselu. Akademskim načinom slikao krajolike, mrtve prirode, portrete i pov. kompozicije,… Nastavi čitati

Knapp, George Friedrich

Knapp, George Friedrich, njem. građ. ekonomist i statističar (Gießen, 7. III. 1842 – Darmstadt, 20. II. 1926). Njegov se prvi rad odnosi na teoriju mjerenja smrtnosti. U kasnijim radovima primjenjuje mat. metode u analizi demografskih problema nakon… Nastavi čitati