Herberstein, Johann Joseph, austr. general (?, o. 1630 – Graz, 30. XI. 1689). Od 1669. do smrti zapovjednik Hrv. granice. God. 1670. vodio akcije kojima je bio cilj gušenje Zrinsko-frankapanske urote. Sudjelovao u pljački i zapljeni imanja… Nastavi čitati →
Herberstein, Karel Janez, ljubljanski biskup (Graz, 7. VI. 1719 – Ljubljana, 7. X. 1787). Školovanje završio u Salzburgu. Pristaša episkopalizma, jansenističkih i jozefinističkih ideja. Zauzimao se za crkvene reforme cara Josipa II.
Herbert of Cherbury, Edward, engleski filozof, diplomat, pjesnik (Eyton-on-Severn, 3. III. 1583 – London, 20. VIII. 1648). Brat pjesnika → Georgea Herberta, školovao se u Oxfordu. Kao političar i diplomat boravio u raznim… Nastavi čitati →
Herbert, George, engleski pjesnik (Montgomery, Wales, 3. IV. 1593 – Bemerton, 1. III. 1633). Uz Donnea istaknuti predstavnik metafizičkih pjesnika. Pisao pjesme pune duboke pobožnosti, a među djelima izdvaja se postumno objavljena zbirka Hram Božji.
Herbert, Zbigniew, poljski književnik (Lavov, 29. X. 1924 – Varšava, 28. VII. 1998). Prvenstveno poznat kao pjesnik čije stihove karakterizira istančano problematiziranje stanja suvremenoga čovjeka i civilizacije te povijesnog iskustva. Posebno su važne zbirke pjesama… Nastavi čitati →
herbicidi (lat.), složene kem. tvari za uništavanje korova. Totalni h. potpuno uništavaju svu vegetaciju, dok selektivni h. samo određenu vrstu biljaka a druge ne oštećuju.
Herbig, Gustav, njemački jezikoslovac (Kaiserslautern, 3. VI. 1868 – München, 1. X. 1925). Knjižničar, proučavao etrurski i stare indoeuropske jezike. Profesor etrurskoga u Rostocku (od 1913), Bratislavi (1921) i Münchenu (od 1922). Objavio tekst s… Nastavi čitati →
herc (hertz), znak Hz, mjerna jedinica frekvencije, broj perioda u jednoj sekundi, recipročna sekunda, cikl (c); 1 Hz = 1 c = 1s-1.
herceg (od starovisokonjem. herizogo vojskovođa), naziv kojim se u hrv. povijesti označavao vojvoda ili knez (lat. dux). Od vremena vladavine dinastije Arpadovića h. je zamjenik vladara u Hrvatskoj i potpuno mu je ravnopravan (posljednji h. bio je Ivaniš Korvin).… Nastavi čitati →
Herceg Novi, grad i luka na sjev. obali Hercegnovskoga (Topljanskoga) zaljeva u Boki kotorskoj, Crna Gora; 3780 st. Leži i na padinama Dobraštice (1679 m). Sačuvan je stari dio s ostacima srednjovj. tvrđave Španjola i gradskih zidina, s tornjem… Nastavi čitati →
Hercegovac, naselje i središte istoimene općine, Bjelovarsko-bilogorska županija, 16 km sjeveroistočno od Garešnice; naselje ima 1058, a općina 2383 stanovnika (2011). Uz cestu Garešnica–Grubišno Polje. Prehrambena i kovinska industrija. Poljoprivreda. Stočarstvo (svinje, goveda, ovce). Jednobrodna… Nastavi čitati →
Hercegovački sandžak, osman. voj.-upravna jedinica na prostoru od Cetine na zapad do Lima na istok. Osn. 1470. Do 1572. sjedište se nalazilo u Foči, Mostaru, potom do 1833. u Pljevljima. Isprva dio Rumelijskog, od 1580. Bos. pašaluka. U razdoblju… Nastavi čitati →
Hercegović, Ahmed-paša, tur. državnik i vojskovođa (Herceg Novi, o. 1456 – kraj Haleba, Sirija, 1517). Najmlađi sin hercega Stjepana Vukčića Kosače. Prešao na islam i promijenio ime Stjepan u Ahmed. U razdoblju od 1497. do 1515. četiri puta veliki… Nastavi čitati →
Hercegovina, juž. dio Republike Bosne i Hercegovine. Obuhvaća nešto manje od 1/5 drž. teritorija BiH i nešto više od 1/10 st. Niska Hercegovina (5946 km2) dio je sredozemnoga prostora. Sastoji se od vapnenačkih zaravni, polja u kršu… Nastavi čitati →
Hercigonja, Eduard, hrvatski filolog (Zagreb, 20. VIII. 1929). Završio slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; doktorirao 1970. Od 1968. do 1993. voditelj Katedre za staroslavenski jezik na Filozofskom fakultetu. Bavi se hrvatskom srednjovjekovnom književnošću i njezinim jezikom.… Nastavi čitati →
Hercigonja, Nikola, hrvatski skladatelj i muzikolog (Vinkovci, 19. II. 1911 – Beograd, 7. VII. 2000). Diplomirao kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1935. Od 1949. do 1975. profesor na Muzičkoj akademiji u Beogradu. Glazbeni kritičar,… Nastavi čitati →
Hercigonja, Želimir, pisac za djecu (Zagreb, 29. III. 1956 – Zagreb, 12. XII. 2018). Nakon što je 1994. diplomirao na Pravnom fakultetu u Rijeci, zasposlio se kao pravnik. Od 2004. bio je predsjednik Hrvatskoga društva književnika za djecu i… Nastavi čitati →
hercinsko (od lat. Hercynia silva Njemačko sredogorje) nabiranje (geol.), variscičko nabiranje, orogeneza vezana uz razdoblje mlađeg paleozoika (gornji devon, karbon i perm), nastanak armoričkog i variscičkog planinskog lanca, Urala.
Herculano de Carvalho e Araújo, Alexandro, port. književnik i povjesničar (Lisabon, 28. III. 1810 – Vale de Lobos, 13. IX. 1887). Sa J. Garettom utemeljio romantičarsku školu u Portugalu. Uređivao reviju Panorama (1837–44). Istaknuo se… Nastavi čitati →
