Hiksi (grč. Hyksós), az. osvajači Egipta koncem Srednje države. Semitskog i huritskog podrijetla. Vladali Egiptom o. 100 god. Najistaknutiji vladar je Hian (Ianas), vladao između ←1620. i ←1560. Državu Hiksa uništio je Amasis I., utemeljitelj XVIII. tebanske dinastije,… Nastavi čitati →
Hilandar, manastir na Svetoj gori (Atos, Grčka). Podigao ga je Stefan Nemanja zajedno sa sinom Savom (1198–99). Prethodno osnovan od grč. obitelji Helandarios (X. st.). Tijekom idućih stoljeća H. su obdarivali mnogi raški vladari. Milutin je 1303. na mjestu… Nastavi čitati →
Hilandarski ulomci, staroslav. ćirilični spomenik iz XI. st., na dvama listovima.
Hilar, Karel Hugo (pravim imenom i prezimenom Karel Bakule), češki redatelj i teatrolog (Sudoměřice u Bechyně, kraj Tábora, 5. XI. 1885 – Prag, 6. III. 1935). Upravljao Narodnim divadlom od 1921. Modernizirao češki teatar mnogobrojnim smionim… Nastavi čitati →
Hilarije, papa od 461. (Sardinija, ?, – Rim, 29. II. 468). Na saboru u Efezu (449) borio se protiv monofizitizma, potvrdivio zaključke sabora u Niceji, proširio jurasdikciju u Galiji.
Hilarije Arleški, biskup grada Arlesa (vjerojatno sjev. Galija, 401 – Arles, 5. V. 449). Opat u Lérinsu, tadašnjem sjedištu redovništva na Zapadu. Branio metropolitanska prava protiv odluka pape Leona I. Napisao spis Sermo de vita Sancti Honorati.
Hilarije, sv., biskup, crkv. naučitelj (Poitiers, o. 315 – Poitiers, o. 367). Za biskupa izabran o. 350. Borac protiv arijevaca. Car Konstancije ga je 356. prognao u Malu Aziju, ali ga je Julijan vratio u Poitiers. Svojom zajednicom klera… Nastavi čitati →
hilarotragedija, vrsta starogrč. komedije u kojoj se parodiraju sadržaji tragedija. U književnost ju je uveo Rinton iz Tarenta (o. ←300).
Hilbert, David, njemački matematičar (Königsberg, danas Kaliningrad, Rusija, 23. I. 1862 – Göttingen, 14. II. 1943). Razvio teoriju algebarskih brojeva, aksiomatizirao geometriju i dao teoriju dokaza. Mnogi pojmovi i teoremi u matematici nazivaju se prema… Nastavi čitati →
Hilbert, Jaroslav, češki dramatičar (Louny, 19. I. 1871 – Prag, 10. V. 1936). Jedan od utemeljitelja moderne češke drame. U svojim komadima tematizirao društvenu hijerarhiju i borbu za društveni uspon te isticao probleme savjesti i… Nastavi čitati →
Hildebert I., franački kralj iz dinastije Merovinga (?, o. 498 – Pariz, 23. XII. 558). Sin kralja Klodviga I. i Klotilde. Podjelom očeva kraljevstva (511) dobio na upravljanje sjeverozap. dio franačke države sa sjedištem u Parizu. Zauzeo… Nastavi čitati →
Hildebert II., austrazijski kralj iz dinastije Merovinga (?, 570 – ?, XII. 595). Sin austrazijskog vladara Sigiberta I. i Brunhilde. Okrunjen za kralja nakon ubojstva svojeg oca (575); umjesto njega isprva je državom upravljala Brunhilda. Samostalno zavladao 584.… Nastavi čitati →
Hildebert III., franački kralj iz dinastije Merovinga (?, o. 683 – ?, 711). Sin Teodorika II. Vladao formalno od 695; svu vlast u državi imao je austrazijski majordom Pipin II. od Heristala.
Hildebrand, Adolf von, njem. kipar (Marburg, 6. X. 1847 – München, 18. I. 1921). Važan za razvoj njem. kiparstva u koje uvodi duh monumentalnosti i jednostavnosti ant. skulpture i njegova povezivanja s arhitekturom. Projektirao nekoliko… Nastavi čitati →
Hildebrand, Bruno, njemački povjesničar, političar, ekonomist i statističar (Naumburg an der Saale, 6. III. 1812 – Jena, 29. I. 1878). Sveučilišni profesor povijesti u Breslauu (1839–41) i Marburgu (1841, profesor za državnu administraciju koja uključuje… Nastavi čitati →
Hildebrandslied, Pjesan o Hildebrandu, najstarija njem. junačka pjesma o ostrogotskim junacima pisana u starogerm. stihu. Kroz razgovor oca Hildebranda i sina Hadubranda koji se nalaze na suprotnim stranama vojske pred sukobom, veliča se vjernost družini koja nadvladava ljubav… Nastavi čitati →
Hildebrandt, Johann Lucas von, austrijski graditelj (Genova, 14. XI. 1667 – Beč, 16. XI. 1745). Dvorski arhitekt Eugena Savojskog; izgradio kasnobarokne palače raščlanjenih i bogato dekoriranih fasada u Beču i okolici (palača Daun–Kinsky),… Nastavi čitati →
Hildegarda iz Bingena, sv., njemačka mistička književnica (Bermersheim, kraj Alzeya, 1098 – Rupertsberg, blizu Bingena, 17. IX. 1179). Benediktinka; kao djevojčica imala je viđenja. Pisala životopise svetaca, vodila bogatu korespondenciju s papama, carevima i drugim istaknutim osobama… Nastavi čitati →
Hilderik I., franački kralj iz dinastije Merovinga (?, o. 436 – ?, 481/82). Podupirao Rim; sudjelovao u pobjedi nad Vizigotima (463); ratovao protiv Angla i Sasa te Alemana. Njegov grob u Tournaiju sadrži važne nalaze merovinške kulture. Otac Klodviga I.
Hilderik II., franački kralj iz dinastije Merovinga (?, 649 – Chelles, Francuska, između 10. IX. i 15. XI. 675). Sin Klodviga II. Vladar Austrazije od 662, a Neustrije i Burgundije od 673; sjedinio franačku državu. Ubijen u pobuni.
