hrizotil, vlaknati varijetet → serpentina, raširen u ultrabazičnim magmatskim stijenama kao produkt alteracije olivina i ortopiroksena.
HRK, oznaka za hrv. novčanu jedinicu kunu.
hrkanje, grubo, bučno disanje za vrijeme spavanja koje nastaje zbog vibriranja mekog nepca i uvule. Često je u pretilih osoba, a može se pogoršati uzimanjem alkohola, sedativa ili antihistaminika. U osoba koje ne reagiraju na uobičajenu terapiju h., može… Nastavi čitati →
Hrodna, oblast u sjeverozap. dijelu Bjelorusije, 25 tis. km2, 1 170 900 st. U razdoblju do 1991. u sastavu SSSR-a te se nazivala Oblast Grodno. Na S graniči s Litvom, na Z s Poljskom.… Nastavi čitati →
Hrodna ili Grodno, gl. grad istoimene oblasti u Bjelorusiji u blizini granice s Poljskom, luka na obali r. Njemen (Nyoman), te želj. središte; 315 500 st. Prvi se put spominje 1128. Od kraja XII. do XVIII. st. naizmjenično… Nastavi čitati →
Hromádka, Josef Lukl, češki evangelički teolog (Hodslavice, Nový Jičín, 8. VI. 1889 – Prag, 26. XII. 1969). Profesor od 1920. u Pragu, 1939–47. na Princetonu u SAD-u i zatim ponovno u Pragu. Vodeći član Ekumenskoga… Nastavi čitati →
Hron (mađ. Garam, njem. Gran), rijeka, lijevi pritok Dunava u Slovačkoj. Duljine 298 km. Izvire u Tatrama, a u Dunav utječe kod Štúrova. Gl. tekućica središnje i juž. Slovačke na kojoj se nalaze 2 veća grada – Banská Bystrica (82… Nastavi čitati →
Hrotsvith ili Hrosvitha, novolat. pjesnikinja (o. 935 – o. 973). Benediktinka u samostanu Gandersheimu u Braunschweigu. Uz lat. pjesme duhovnih i pov. sadržaja, napisala i šest dijalogiziranih lat. legendi (960–970), dijelom u ritmičkoj, dijelom u rimovanoj prozi. Autorica je… Nastavi čitati →
Hrozný, Bedřich, češki arheolog i orijentalist (Lysá nad Labem, 6. V. 1879 – Prag, 12. XII. 1952). Profesor na sveučilištima u Beču (1905) i Pragu (od 1919). Asirolog i hetitolog. Vodio arheološka istraživanja (1924–25) u… Nastavi čitati →
hrskavica, anatomska tvorba građena od hrskavičnog tkiva (vrste potpornog tkiva koje nije mineralizirano, nema vaskularizacije, odlikuje se čvrstoćom, a osnovni su mu sastojci kolagena vlakna te proteoglikan s hondromukoproteinom). Postoji hijalina hrskavica, elastična hrskavica i vezivna hrskavica.
HRT, krat. za Hrvatsku radio-televiziju.
Hrtkovci, selo j od Rume, Vojvodina. Na lokalitetu Gomolova nađeni su tragovi naselja iz razdoblja od neolitika, preko brončanog, latenskog i dačko-getskog doba do vremena rim. vladavine.
hrtovi, lovački psi koji se posebno odlikuju hitrošću, vitkim, izduženim, tanahnim tijelom; najbrži psi (do 70 km/h); najpoznatiji: afganistanski h., arapski h., slugi, potječe iz sjev. Afrike, malih naćuljenih ušiju, kratke žuto-bijele dlake; h. barzoj, podrijetlom iz Rusije, visok… Nastavi čitati →
Hrubín, František, češki književnik (Prag, 17. IX. 1910 – České Budějovice, 1. III. 1971). Istaknuo se pjesmama vezanima uz razdoblje rata (Jobova noć, 1945) te refleksivnom i ljubavnom lirikom (Do konca ljubavi… Nastavi čitati →
Hrubý Jeseník, gorje u sastavu gorskog lanca Jeseniky koji se pruža sjev. dijelom Moravske. Prostire se sjeverozap. dijelom Moravske. Najviši vrh, Praděd (1491 m), ujedno je i najviši vrh Moravske. Hrubý Jeseník i okolno područje zaštićeno je, u njemu… Nastavi čitati →
Hrustovača, špilja i arheol. nalazište u dolini Sane, SZ Bosna, BiH. U špilji je pronađeno osam ognjišta, te mnogo keramičkih ostataka, koštanog i brončanog oruđa. Keramika potječe iz razdoblja vučedolske kulture te prema stilu urešavanja predstavlja zaseban regionalni tip vučedolske kulture.
Hruščov, Nikita Sergejevič, sovjetski i ukrajinski političar (Kalinovka, 17. IV. 1894 – Moskva, 11. IX. 1971). Član boljševičke partije od 1918, kao pripadnik Crvene armije sudionik građanskoga rata. Od 1920. gospodarski i partijski rukovoditelj. Član… Nastavi čitati →
Hrušínský, Rudolf, češki kazališni i filmski glumac (Nový Etynk, danas Nová Včelnice, 17. X. 1920 – Prag, 13. IV. 1994). Iz obitelji putujućih glumaca, vrlo mlad nastupao u praškim kazalištima i na filmu. Iznimno popularan glumac u domaćim okvirima,… Nastavi čitati →
Hruškovec, Tomislav, hrvatski slikar (Novi Sad, Vojvodina, 28. IX. 1934 – Zagreb, 2. XII. 1999). Završio Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu; u slikarstvu samouk. Kombiniranim tehnikama slikao u duhu informela (Povijest davnih ljeta).
