Hren, Tomaž, ljubljanski biskup i mecena (Ljubljana, 13. XI. 1560 – Gornji Grad, 10. II. 1630). Školovao se kod isusovaca u Grazu. Ljubljanskim biskupom imenovan 1597, potvrđen 1599; namjesnik zemaljskoga kneza 1614–21. Prvak proturefomacije u… Nastavi čitati →
Hrenjikov (Hrennikov), Tihon Nikolajevič, ruski skladatelj (Jelec, 10. VI. 1913 – Moskva, 14. VIII. 2007). Studirao u Moskvi, 1941–54. djelovao u Centralnom kazalištu sovjetske armije, od 1948. glavni tajnik Saveza kompozitora SSSR-a, od 1966. profesor na Konzervatoriju… Nastavi čitati →
hrestomatija (grč.), zbirka odabranih ulomaka iz knjiž. ili znanstv. djela, najčešće za potrebe nastave.
Hribovšek, Ivan, slov. pjesnik (Radovljica, 19. VI. 1923 – V. ili VI. 1945). Mobilizaciju u njem. vojsku izbjegao pristupanjem gorenjskim domobranima, zbog čega je pogubljen na kraju II. svj. rata. Za života objavio Pesmice (1939) i… Nastavi čitati →
hrija (grč.), obrađivanje neke teme prema unaprijed određenoj shemi. H. je bila osnovni oblik škol. zadataka u grč. i rim. retorskim školama, kao i poslije u humanističkima sve do XVII. st. H. omogućava da se tema svestrano obradi, ali zato… Nastavi čitati →
hring, franački naziv za utvrđeni avarski tabor, opkoljen rovovima, bedemima i palisadama. Središnji, kaganov h., na području između Dunava i Tise, bio je okružen s devet koncentričnih bedema. Tijekom rata protiv Avara (795–796) Franci su, uz pomoć panonskoga kneza… Nastavi čitati →
hripavac (pertusis, magareći kašalj), dječja zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bordetella pertusis ili Bordetella parapertusis. Javlja se upala dišnih putova s tipičnim napadajima kašlja koji završavaju izbacivanjem sluzi ili povraćanjem. Djeca se cijepe protiv h. u prvoj godini života.
hrisovulja (grč.), zlatna bula, vrsta vladarske povelje velikog značenja; naziv prema zlatnom pečatu koji je visio na svilenoj vrpci.
Hristić, Stevan, srpski skladatelj i dirigent (Beograd, 19. VI. 1885 – Beograd, 21. VIII. 1958). Studirao u Beogradu i Leipzigu, usavršavao se u Moskvi, Rimu i Parizu. U Beogradu nastavnik, dirigent, direktor Opere (1925–35) i… Nastavi čitati →
Hristopulos, Atanasios, grč. književnik (Kastoria, 1772 – Bukurešt, 1847). Boravio na dvoru vlaškoga kneza Moruzija. Pisao anakreontsku liriku (Lirske pjesme) te polit. i historiograf. studije. Prevodio sa starogrčkog (Homer, Sapfo i dr.) na novogrčki. Autor gramatike modernoga grč. jezika.
Hristov, Boris, bugarski pjevač (Plovdiv, 18. V. 1914 – Rim, 28. VI. 1993). Pjevanje počeo učiti u Sofiji, nastavio u Rimu, debitirao u Reggio di Calabriji 1945. (Colinne u La Bohème), ubrzo postao jedan… Nastavi čitati →
Hristov, Dobri, bug. skladatelj, dirigent i pedagog (Varna, 14. XII. 1875 – Sofija, 23. I. 1941). Studij kompozicije završio u Pragu (A. Dvořák), zborovođa u sofijskoj Operi, prof. na Muz. akademiji, dirigent zbora sofijske katedrale… Nastavi čitati →
Hristov, Hristo Angelov, bug. povjesničar (Harmanli, 9. I. 1915). Prof. suvr. bug. povijesti na Sveučilištu u Sofiji, ravnatelj Instituta za povijest Bug. akademije znanosti. Gl. djela: Revolucionarna kriza u Bugarskoj 1918–1919; Agrarni odnosi u Makedoniji u XIX. i… Nastavi čitati →
Hrizeida (grč. Khryseis), u Ilijadi, kći trojanskog svećenika Hriza. Zarobljenica Agamemnona, a kada ju je morao vratiti Agamemnon u zamjenu otima Ahilovu zarobljenicu Brizeidu, što uzrokuje njihov sukob; Ahilova srdžba početni je motiv spjeva.
hrizelefantinska tehnika (grčki χρυσελεφάντος; od χρυσός: zlato i έλέφας: bjelokost), tehnika izradbe reprezentativnih kipova uporabom zlata i slonovače raširena u antičkoj Grčkoj u VI–V. st. pr. Kr., rjeđe u Rimu. Drvena jezgra oblikovanoga kipa oblagala se… Nastavi čitati →
Hrizip (grč. Khrýsippos), grč. filozof (Soli ili Tarz, o. ←280 – Atena, o. ←208). Podrijetlom iz Cilicije. Primivši atensko građ. pravo, postaje voditelj stoičke škole (232/231). Bavio se odnosima jezika i logičkog mišljenja. Smatran jednim od najboljih gramatičara svojega… Nastavi čitati →
hrizoberil ili krizoberil (od grčkoga: chrysós zlato, béryllos kamen boje morske vode), mineral, BeAl2O4; kristalizira u rompskom sustavu, prozirni i lijepi zeleni primjerci vrijede kao skupocjen dragi kamen; neki hrizoberili pokazuju jak → pleokroizam (→… Nastavi čitati →
hrizografija (grč.), tehnika pisanja ili slikanja zlatnom bojom. Razvila se i primjenjivala poglavito u biz. i ranokršć. umjetnosti u pozlaćivanju oslikanih dijelova knjiga i slika (zlatnim listićima) te ispisivanju tekstova (zlatom otopljenim u tekućini). Održala se u slikarstvu romanike, gotike,… Nastavi čitati →
hrizolit, varijetet → olivina, zelen, bistar, upotrebljava se kao dragi kamen; naziva se još i peridot.
hrizopras (grčki: chrysóprasos, od chrysós zlato, prásinon zelen), kriptokristalni varijetet → kremena (kvarca), zelene boje od primjesa nikla, upotrebljava se za ukrase i kao poludragi kamen. → kalcedon