Kolb, Annette, njemačka književnica (München, 3. II. 1870 – München, 3. XII. 1967). Po ocu Njemica, po majci Francuskinja. Aktivno se zauzimala za prevladavanje neprijateljstava između Francuza i Nijemaca (Pisma jedne njemačke Francuskinje, 1916). Godine… Nastavi čitati →
Kolb, Kamilo (pravim imenom Stjepan), hrvatski skladatelj, orguljaš i pjevač (Okučani, 31. VII. 1887 – Virovitica, 13. VII. 1965). Franjevac konventualac, glazbu učio na konzervatorijima u Zagrebu i Ljubljani. Nastavnik glazbe u Virovitici, Varaždinu i Osijeku, orguljaš… Nastavi čitati →
Kolbah, Dragutin, hrvatski kemičar (Osijek, 12. XI. 1912 – Zagreb, 11. VII. 1990). Kemiju studirao u Pragu, doktorirao u Zagrebu (1938), surađivao s L. Ružičkom u Zürichu i V. Prelogom u Ann Arboru. Od 1962. na Farmaceutskom… Nastavi čitati →
Kolbe, Adolf Wilhelm Hermann, njem. kemičar (Elliehausen, kraj Göttingena, 27. IX. 1818 – Leipzig, 25. XI. 1884). Razvio teoriju radikala i predvidio postojanje sekundarnih i tercijarnih alkohola. Među prvima napravio sintezu org. spoja iz anorg. kemikalija.
Kolbe, Georg, njemački kipar (Waldheim, 15. VI. 1877 – Berlin, 20. XI. 1947). Jedan od glavnih predstavnika modernoga njemačkog kiparstva. Studirao u Dresdenu, Münchenu i Parizu. Na mnogim portretima, figurama i figuralnim kompozicijama, a osobito u aktovima,… Nastavi čitati →
Kolbe, Maksymilian sv. (krsno ime: Rajmund), polj. svećenik (Zduńska Wola, 7. I. 1894 – logor Oświęcim/Auschwitz, 14. VIII. 1941). Franjevac konventualac od 1911, studirao filozofiju i teologiju u Rimu, zaređen 1918; od 1922. izdavao kat. novine Rycerz Niepokalanej… Nastavi čitati →
Kölcsey, Ferenc, mađ. pjesnik (Săuca /Szödemeter/, Rumunjska, 8. VIII. 1790 – Čaka /Cseke/, Slovačka, 24. VIII. 1838). Istaknuo se kao pisac balada, romanci i epigrama te domoljubne lirike. Autor mađ. himne. Pisao i književnokritičke članke, a… Nastavi čitati →
kolčak (tur.), element za spajanje cijevi, cijevni naglavak, kratka cijev s obostranim unutar. navojima. Služi u gradnji cjevovoda za spajanje cijevi.
Kolčak, Aleksandr Vasiljevič, ruski admiral (Petrograd, 16. XI. 1874 – Irkutsk, 7. II. 1920). Kao hidrolog sudionik ruskih polarnih ekspedicija u 1890-ima i 1910. Istaknuo se u ratu Rusije i Japana 1904/5. Nakratko u japanskom zarobljeništvu. Za… Nastavi čitati →
Koldewey, Robert, njem. arhitekt i arheolog (Blankenburg am Harz, 10. IX. 1855 – Berlin, 4. II. 1925). Sudjelovao u arheol. istraživanjima mnogih lokaliteta u Maloj Aziji. Znanstv. slavu stekao vodeći iskapanja ant. Babilona (1897–1917). Gl. djela: Ostaci… Nastavi čitati →
Kolding, grad na I Jyllanda, provincija Vejle, Danska; 62 400 st. Smješten u istoimenom fjordu. Spominje se od X. st.; gradska prava prvi put dobiva 1321. Razvio se oko kralj. dvorca Koldinghus. Važ. prom. čvorište na čvorištu želj. pravaca. Luka i trg. središte.
Kolea, grad u sjev. Alžiru; 35 00 st. Osnovao ga je gusar Khayr ad-Din (Barbarossa) 1550. Nakon potresa 1825. grad je izgrađen duž franc. prom. pravaca prema unutrašnjosti. Poznat po tkalačkom obrtu i proizvodnji čipke.
kolecistektomija (grč. hole žuč; lat. cystis mjehur; grč. ektomein isijecati), operacija kojom se odstranjuje žučnjak. Najčešće se izvodi zbog žučnih kamenaca ili upale te kod raznih tumora žučnjaka.
kolecistitis (grč.), upala žučnjaka, najčešće nastaje začepljenjem žučovoda kamencem. Postoji akutni h. i kronični h. Liječi se konzervativno ili kirurški, odstranjenjem žučnjaka.
kolecistografija (grč.), rendgenska metoda indirektnog prikazivanja žučnjaka hepatotropnim kontrastnim sredstvom koje se uzima peroralno 12–14 sati prije pretrage. H. može biti dopunjena funkcionalnim ispitivanjem koje se izvodi podražajnim obrokom.
koleda 1. Ophodi u doba zimskog solsticija (božićni, novogodišnji i za Sveta tri kralja) kojima skupina momaka, pjevajući osobite pjesme ili predstavljajući kratke prizore na vjerskoj osnovi, želi sreću obitelji te rodnost usjeva i priploda; zauzvrat dobiva darove. Pretpostavlja se… Nastavi čitati →
koledž (engl.), obrazovna ustanova koja u anglosaskom sustavu nudi polaznicima, odn. studentima srednje, više ili visoko (sveučilišno) obrazovanje. Naziv k. u sr. obrazovanju rabi se isključivo za obrazovne ustanove sa stalnim smještajem učenika. U višem obrazovanju osnovani su koledži u… Nastavi čitati →
kolega (lat.), drug po učenju (školski k.), zanimanju, zvanju ili dužnosti; suradnik.
kolegij (lat.) 1. U rim. pravu, skupina ljudi udruženih radi zajedničkog posla ili obavljanje zajedničke funkcije. Tako se nazivaju razna staleška, grad. i drž. tijela. 2. Uža skupina ljudi povezana zajedničkom funkcijom, zanimanjem, položajem; npr. diplomatski k., profesorski k.… Nastavi čitati →
kolej (grč.) (Coleus), ukrasna kopriva, rod zeljastih biljaka iz por. usnača (Lamiaceae) s oko 120 vrsta. Zbog šarenih listova uzgaja se kao ukrasna biljka, a njezin se gomolj rabi u prehrani.
