interes (lat.) 1. Zanimanje za što, pažnja prema nečemu, radoznalost. 2. Korist, probitak (naći i. u čemu). 3. Zastarjeli naziv za kamatu.
interesna sfera, područje koje jedna država ili više njih svojata u drugoj manjoj državi, ili na nekom području koje obuhvaća više država. Interesne sfere najčešće se stvaraju tajnim sporazumima između dviju velikih sila na račun trećih. Katkad interesne sfere… Nastavi čitati →
interferencija (lat. preko njem) 1. Preklapanje, miješanje, zalaženje jednog u drugo, ukrštavanje, sukobljavanje (i. interesa, utjecaja, nastojanja, stilova itd.). 2. fiz Međudjelovanje dvaju ili više valova (svjetlosnih, zvučnih, valova na vodi i dr.) kada se šire po istom dijelu prostora.… Nastavi čitati →
interferentni pojmovi log Pojmovi čiji se opseg djelomično poklapa, tako da uz zajednički dio svaki ima i svoj vlastiti opseg: npr. Sokrat i filozof, vagon i vlak i sl.
interferometar, instrument koji radi na načelu interferencije. Iz razmaka pruga interferencije i udaljenosti otvora od slike može se izračunati valna duljina svjetlosti. Na tome se zasnivaju optički interferometri. Njima se određuju valne duljine spektralnih linija, prividan promjer zvijezda,… Nastavi čitati →
interferon (lat. inter između, ferre nositi), bilo koji glikoprotein koji pokazuje antivirusno, antiproliferacijsko i imunoregulacijsko djelovanje. I. proizvode stanice potaknute virusnom infekcijom, unutarstaničnim parazitima, bakterijama ili bakterijskim produktima (endotoksinima) te mitogenima. Postoje tri vrste i.: á, â, i ă. Neki… Nastavi čitati →
interglacijal (lat.), toplije razdoblje između dvaju → glacijala.
interijer (lat. preko franc.) 1. arhit Unutrašnjost građevine. 2. lik Slika unutrašnjosti neke prostorije; prikaz prizora iz života u domu. Slikanje interijera razvilo se os. u hol. slikarstvu tijekom XVII. st. (J. Vermeer van Delft i dr.). Obično se zahvaćaju… Nastavi čitati →
interim (lat.) 1. prav Prethodna odredba koja vrijedi do potpunog rješenja nekoga spornog pitanja. 2. Vrijeme u kojem neku dužnost privremeno obnaša zamjenik dužnosnika.
interkonfesionalizam, pokušaj sporazuma između više religija. Razvija se poč. XX. st. u zemljama gdje žive pripadnici raznih kršć. crkava (Švicarska, Njemačka, SAD). I. postavlja zahtjev za međuvjerskom suradnjom crkava na soc., kult., ekon. i drugom području.
interkulturalizam, suživot različitih kultura te politika koja potiče takve vrijednosti; slično: multikulturalizam. Termin se sve više rabi u modernim kult. politikama koje imaju za cilj zaštitu kult. različitosti, sprječavanje sukoba koji bi proizlazili iz kulture i harmonično prožimanje… Nastavi čitati →
Interlaken, grad u kantonu Bern, 42 km ji od Berna, sred. Švicarska; 5100 st. Leži na r. Aari, između jezera Brienz (Brienzersee) na I i Thun (Thunersee) na Z, na 564 m n. m. Proizvodnja satova i tekstila. Tiskarstvo.… Nastavi čitati →
interlingua (lat.), pojednostavljeni lat. jezik sine flexione, tj. bez deklinacije i konjugacije. Predlagao ga je tal. lingvist Giuseppe Peano (1858–1932) kao međunar. sredstvo sporazumijevanja.
interludij (lat.), međuigra, instrum. skladba namijenjena izvođenju u sklopu vokalno-instrum. ili glazb.-scenskih djela radi popunjavanja i povezivanja dijelova odn. odsjeka skladbi (u popijevkama, pri pjevanju koralnih psalama, himni i sl. u operama dok je pozornica prazna). U operama češće nazivan intermeco.
intermeco ili intermezzo (tal.) 1. Glazb. točka namijenjena izvođenju u međučinovima drama i opera. U početku u svakom je međučinu opere serie izvođen samostalni i., a poslije su 1. i 2. čin (opera je redovito imala 3 čina) povezivani i… Nastavi čitati →
intermedij (lat. preko tal.), scenskoglazb. igra koja se između XV. i XVIII. st. izvodila u međučinovima dram. djela. Pojmovno isto što i intermeco, tj. govoreni i glazb. umetak u scenska djela između XV. i XVIII. st; radi jasnijega pov. i… Nastavi čitati →
intermedijeri (lat. preko franc.), međuprodukti u kem. sintezama, najčešće pri proizvodnji sintetskih boja i lijekova. I. su npr. derivati benzena, naftalena, antracena, krezola i dr., tj. neki od i. su anilin, fenoli, naftoli, nitrobenzen, sulfonske kiseline i dr.
intermetalni spojevi, spojevi kod kojih su dva ili više metala vezani metalnom vezom. Nastaju u slitinama taljenjem komponenata u određenom omjeru.
intermitencija (lat.), isprekidano odvijanje nekog procesa; pojavljivanje na mahove, od vremena do vremena, izostajanje neke pojave. Intermitentan, koji se odvija uz manje ili veće prekide.
intermitentni (intermitirani) ili isprekidani pogon, način pogona strojeva u kojem se pogonski ciklus sastoji od intervala opterećenja i intervala stanke stroja. Radna stanka stroja može biti njegovo mirovanje ili rad, ali bez opterećenja, i to se zove trajni pogon… Nastavi čitati →
