lakrdija (tur.), pošalica; vrsta komedije, najčešće lascivna sadržaja, jednostavna zapleta s karikiranim likovima niskih strasti (proždrljivci, pijanci i sl.). Javlja se još u ant. doba, popularna od XIX. st., os. u pučkom kazalištu.
lakrdijaš, scenski šaljivi lik koji od najstarijih vremena nastupa u veselim igrama, a katkad i u tragedijama: kao kuhar ili parazit (kod Grka i Rimljana), kao čankoliz Vidushaka (kod Indijaca), kao Jack Pudding (nazvan po svojem najomiljenijem jelu kod… Nastavi čitati →
lakrimarij (latinski lacrima: suza), mala staklena, keramička, metalna ili alabasterna posudica široka kratka tijela s izduženim vratom. Služila je za pohranu mirisa i balzama korištenih u pogrebnim obredima. Čest je prilog u rimskim i ranokršćanskim grobovima, te se pogrešno… Nastavi čitati →
laksancije (lat.), laksativi, purgativi, čistila, sredstva koja pobuđuju i pospješuju pražnjenje crijeva. L. s fiz.-mehan. učinkom omekšavaju fekalije, pobuđuju peristaltiku rastezanjem crijeva, osmozom privlače vodu iz tkiva (maslinovo ulje, tekući parafin, glicerol, agar, natrijev sulfat /Glauberova sol/, magnezijev sulfat /gorka… Nastavi čitati →
Lakšmi (sanskrt. sreća), u puranskom brahmanizmu, božica dobre sreće i utjelovljene ljepote, žena Indre i Višnua, majka boga ljubavi Kame. Predstavljana s više ruku, povezivana s plodnošću. Simbol: lotos.
laktacija (kasnolat.), izlučivanje mlijeka iz žljezdanih stanica mliječne žlijezde. Odatle se mlijeko potiskuje kroz odvodne kanaliće stezanjem mišićno-epitelnih stanica pod utjecajem hormona oksitocina, koji se refleksno izlučuje na mehan. podražaj sisanjem.
laktagogi (lat.), sredstva koja pospješuju stvaranje i lučenje mlijeka. To su biljke koje sadržavaju eterična ulja (aniš, komorač), hormoni (prolaktin, oksitocin), neki alkaloidi.
laktami, unutar. anhidridi (ili amidi) nastali odcjepljenjem vode iz molekule aminokiseline.
Laktancije Firmijan, Lucije Cecilije (lat. Lucius Caecilius Lactantius Firmianus), kršć. pisac (Sjev. Afrika, o. 250 – ?, poslije 317). Učitelj govorništva na Dioklecijanovu dvoru u Nikomediji; prekrstio se o. 300. Car Konstantin pozvao ga za odgojitelja svojega sina Krispa. Njegovo… Nastavi čitati →
laktarij (od latinskoga: lac, lactis mlijeko), postaja gdje se pod stručnim nadzorom prikuplja i pohranjuje ženino (majčino) mlijeko. Tim se mlijekom opskrbljuju nedonošena i slabunjava djeca, majke (dojilje) kojih nemaju dovoljno vlastitog mlijeka. Žene koje daju svoje mlijeko (dojkinje) moraju… Nastavi čitati →
laktati, soli ili esteri mliječne kiseline, npr. natrijev laktat C3H5O3Na.
laktaza, enzim koji pomaže da se iz laktoze dobije glukoza. Ima je u probavnim sokovima sisavaca.
laktobacili (lat.), rod štapićastih bakterija, vrlo rasprostranjen u prirodi, koji ugljikohidrate razgrađuje u mliječnu kiselinu fermentativnim putem. Služe za fermentaciju različitih živežnih namirnica: za proizvodnju kiselog i acidofilnog mlijeka, jogurta, kefira, sirova, za dobivanje kiselog zelja i repe, kiselih krastavaca,… Nastavi čitati →
laktodenzimetar, uređaj (poseban areometar) za mjerenje gustoće mlijeka.
laktoflavin, riboflavin, vitamin B2, tvar intenzivno žute boje. Ima ga osobito mnogo u jetri i mlijeku. Manjak l. očituje se anemijom, smetnjama vida i kožnim promjenama (raspuklinama usnih uglova, seboroičnim dermatitisom).
laktoni, unutarnji ciklički esteri hidroksikarboksilnih kiselina. Laktonski prsten sadržavaju mnogi prir. org. spojevi (npr. kumarin).
laktoza ili mliječni šećer, C12H22O11, disaharid koji se djelovanjem enzima laktaze cijepa na glukozu i galaktozu. Dobiva se iz mlijeka u kojem je ima o. 4,5%. Upotrebljava se u dijetetskim preparatima.
laktozurija (lat. lac, gen. lactis mlijeko; grč. oureo mokriti), bezopasna pojava laktoze u mokraći u dojilja ili trudnica potkraj trudnoće.
Lalande, André, francuski filozof (Dijon, 19. VII. 1867 – Asnières-sur-Seine, 15. XI. 1963). Profesor na Sorboni od 1908, član Francuske akademije od 1922. Autor najpoznatijega francuskog rječnika filozofijskih pojmova (1925). U filozofiji zastupao svojevrstan… Nastavi čitati →
Lalande, Joseph Jérôme Lefrançois de, francuski astronom (Bourg-en-Bresse, 11. VII. 1732 – Pariz, 4. IV. 1807). Profesor astronomije na Collège de France (1762–1807) i direktor zvjezdarnice u Parizu (od 1768). U Berlinu određivao paralaksu Mjeseca… Nastavi čitati →
