Abecedar:

Janjevo

Janjevo (alb. Janjeva), naselje na Kosovu, u podnožju Androvačke planine, 14 km ji od Prištine; 400 st. (4550 st., 1991). Većinsko st. su Hrvati; visok prir. priraštaj, velike obitelji. Metaloprerađivačka ind. Naselje su osnovali saski rudari; prvi se put spominje… Nastavi čitati

janjičari

janjičari (tur. yeni nova i çeri vojska), tur. stajaća vojska koju je u prvoj pol. XIV. st. osnovao sultan Orhan, isprva od poturčenih zarobljenika, potom od poturčene djece kršć. raje. U doba sultana Murata III. dopušteno je da i Turci… Nastavi čitati

janjičarska (turska) glazba

janjičarska (turska) glazba, staroturska vojna glazba koja se izvodila na skupini glazbala sastavljenoj od velikih i malih bubnjeva, timpana, činela, trokutića, tamburina i zvončića pričvršćenih na štapu s polumjesecom ili predmetom nalik šeširu na vrhu (tur. chaghana), te… Nastavi čitati

Janjić Jobo, Ratko

Janjić Jobo, Ratko, hrvatski slikar (Split, 2. X. 1941). Završio Akademiju u Zagrebu 1965; član grupe Biafra. Slika poetične figuralne kompozicije bliske nadrealističkom slikarstvu (Koncert za papigu). Bavi se i scenografijom.

Janjić, Davor

Janjić, Davor, bos.-herc. film. i tv glumac (Tuzla, 18. IX. 1969). Sugestivnim ulogama u filmovima Život sa stricem (1988) K. Papića, Stela (1990) P. Krelje i Čaruga (1991) R. Grlića postaje jedan od vodećih mladih glumaca bivše… Nastavi čitati

Janjina

Janjina, naselje i središte istoimene općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na središnjem dijelu poluotoka Pelješca, 28 km jugoistočno od Orebića. Naselje ima 203, a općina 551 stanovnik (2011). Poljodjelstvo (maslinici, vinogradarstvo); stočarstvo. Turizam. Tragovi naselja sežu u ilirsko doba (gomile).… Nastavi čitati

Janjina → Ioánnina

JanjinaIoánnina

Japan

Japan, otočna država u istočnoj Aziji (Daleki istok), zauzima četiri velika (Hokkaidō, Honshū, Kyūshū i Shikoku) i više od 3000 malih otoka; izlazi na Ohotsko, Japansko i Istočnokinesko more te Tihi ocean; ima 29 751 km morske obale.… Nastavi čitati

japanska gljiva → čajna gljiva

japanska gljivačajna gljiva

japanska književnost

japanska književnost. Klasično razdoblje. U Japanu postoji vrlo duga tradicija usmene književnosti, no najstariji sačuvani zapisi datiraju s poč. VIII. st. To su “Fudoki”, u kojima se opisuju različiti krajevi, šintoističke molitve “Norito” te kronike “Kojiki” i “Nihongi”.… Nastavi čitati

Japanska struja → Kuro-shio

Japanska struja Kuro-shio

Japanske Alpe

Japanske Alpe, planinski lanac u središnjem dijelu otoka Honshūa, Japan; najviši vrh Kita (3192 m), drugi najviši vrh Japana. Sastoje se od triju uzastopnih planinskih lanaca u smjeru sjever–jug: Hida ili Sjeverne Alpe, Kiso ili Središnje Alpe i Akaishi… Nastavi čitati

japanski jezik

japanski jezik, jezik iz altajske porodice. Govori se u Japanu (više od 120 mil.) te u iseljeništvu (SAD, Brazil i dr.). Dijalekti su istočni (sjeveroist. dio otoka Honshūa), zapadni (zap. dio Honshūa i otok Shikoku) te južni (otok Kyūshū);… Nastavi čitati

japanski vosak

japanski vosak, biljni vosak koji se dobiva iz plodova ruja (Rhus succedanea); gl. je sastojak palmitinska kiselina vezana kao glicerid. Ranije važan u tekst. ind. u Aziji, danas se još rabi i u proizvodnji gume, sapuna, svijeća i dr.

japansko kazalište

japansko kazalište. Japan ima višestoljetnu kaz. tradiciju. Najstariji podaci upućuju na šintoistička prikazanja tzv. kagura-plesove, s dvjema podvrstama: ljubavnim plesom utakagi i komičnim tamai. S budizmom se u VII. st. javlja simbolička pantomima: gigaku igrana pod velikim,… Nastavi čitati

Japansko more

Japansko more, rubno more Tihog oceana, između Japana i ruskog otoka Sahalina na istoku i Rusije, Sjeverne i Južne Koreje na zapadu; 1 043 820 km2, prosječna dubina 1530 m, najveća 4226 m. Iz Japanskoga… Nastavi čitati

japansko pismo

japansko pismo, mješovito ideografsko-slogovno pismo, s hijeroglifima i slogovnim znakovima (kana). U Japanu se kin. pismo upotrebljavalo od IV. ili V. st., a najstariji sačuvani takvi tekstovi jesu s poč. VIII. st. Hijeroglifi su se koristili za zapis… Nastavi čitati

Japet

Japet (grč. Iapetós), u grč. mitologiji titan, sin Urana i Geje; stariji Kronov brat. U borbi s titanima Zeus ga baca u Tartar. Preko sina Prometeja i unuka Deukaliona, praotac ljudskog roda, identificira se i s → Jafetom.

Japetić

Japetić, najviši vrh Samoborskoga gorja; 879 m. Na vrh je 1960. prenesena 12 m visoka piramida koja je od 1889. bila na Sljemenu.

Japetidi ili Japetionidi

Japetidi ili Japetionidi (grč. Iapetionídai), u grč. mitologiji četiri sina titana Japeta: Prometej, Epimetej, Atlas i Menecije.