komorna glazba, naziv za skladbe uglavnom stvarane za manje instrumentalne i vokalne sastave, kod kojih pojedine dionice izvodi samo po jedan izvođač, a svi su izvođači međusobno ravnopravni (ta ravnopravnost omogućuje postizavanje idealne zvukovne ravnoteže). Dionice su također u… Nastavi čitati →
komorna sonata (od tal. sonata da camera), barokna sonata čiji naziv upućuje na mjesto izvođenja (manja prostorija u dvorcu ili palači) ili namjenu, a ne na izvođački sastav. Sastavljena od raznih plesnih stavaka, pisana za 2–3 gudačka glazbala uz… Nastavi čitati →
komorni orkestar, manji orkestralni sastav (najviše do 25 članova), oblikovan najčešće od skupine gudača i pojedinih drvenih (flauta, oboa, klarinet, fagot) i limenih (trublja, rog) puhačkih glazbala i timpana (ako su puhačka glazbala udvostručena, riječ je o Haydnovu, odn.… Nastavi čitati →
komornik (lat. camerarius, camerlengus), dvorski službenik ili sluga kojemu je dužnost briga za osobne potrebe nekog dostojanstvenika ili uglednika (vladara, pape, velikaša i sl.). Katkada i čuvar pečata, drž. prihoda odn. riznice. U Hrvatskoj se čast komornika spominje… Nastavi čitati →
Komorowski, Bronisław, poljski političar i državnik (Oborniki Śląskie, kraj Wrocława, 4. VI. 1952). Diplomirao povijest na Sveučilištu u Varšavi. Radio kao novinar, član Solidarnosti od 1980. Tijekom ratnoga stanja početkom 1980-ih nakratko interniran. Zastupnik u Sejmu od 1991. kao… Nastavi čitati →
Komorowski, Tadeusz, poljski general (Chorobrów, Galicija, danas Horobriv, Ukrajina, 1. VI. 1895 – Bletchley, Buckinghamshire, 24. VIII. 1966). U II. svjetskom ratu borio se 1939. protiv Nijemaca na čelu improvizirane konjaničke grupe. Nakon okupacije Poljske jedan od… Nastavi čitati →
komos (grč.), u staroj Grčkoj, noćni obilazak grada nakon neke gozbe, praćen glazbom, plesom i pjevanjem, nastao u svezi s Dionizovim kultom. Čest motiv lik. dekoracija grč. vaza (komos-vaze).
Komotiní, (tur. Gumuljina), gl. grad Rodopskog okruga, Grčka; 44 300 st.; 23 km j od bug. granice. U biz. vrijeme Komotine. Londonskim sporazumom (1913) dodijeljen Bugarskoj, ali je mirom u Neuillyju (1919) vraćen Grčkoj. Središte poljoprivr. okolice. Smješten uz želj. prugu.
Komovi, masiv u Crnoj Gori ji od Kolašina. Vis. o. 2880 m. Građen od škriljevaca i trijaskih vapnenaca. Najviši vrh Kom Kučki 2487 m.
kompaktan (lat.) 1. Čvrsto povezan, sabit, sažet, zbijen, gust. 2. Zaokružen, cjelovit, potpun.
kompaktat (srednjovj. lat.), ugovor, sporazum. U povijesti je poznat Praški (ili Baselski) k., koji su 1433. sklopili husitski utrakvisti s izaslanicima crkv. sabora u Baselu. Utrakvistima je odobreno da mogu primati pričest pod objema prilikama te da njihovi… Nastavi čitati →
kompanija (franc. preko njem.) 1. Poduzeće, trg. ili industr. društvo koje okuplja veći broj kapitalista i posluje njihovim udruženim kapitalima radi stjecanja profita. Najčešće se kompanije pojavljuju i organiziraju kao dionička društva. 2. U starijoj voj. terminologiji → satnija.… Nastavi čitati →
kompanjon (franc.), poslovni partner, ortak, član trg. društva.
kompanjonaža (franc.), tajni savez naučnika u obrtničkim radionicama u franc. gradovima, vjerojatno iz XII. i XIII. st. s ciljem međusobnog pomaganja, stvaranja boljih uvjeta rada i zastupanja prava pred majstorima. Savezi su bili ustrojeni u okviru svake struke zasebno; česti… Nastavi čitati →
komparacija (lat.) 1. Poredba, usporedba; uspoređivanje. 2. lingv U širem smislu, svako poređivanje jezičnih pojava i činjenica; lingvistička komparacija, proučavanje i objašnjavanje podudarnosti među jezicima iste porodice; u užem smislu, gradacija, stupnjevanje pridjeva i priloga; vrsta morfološke promjene kojom… Nastavi čitati →
komparativ (lat.), drugi stupanj poređenja pridjeva ili priloga (mudriji; lakše). Može biti i opisni k., s pomoću riječi više, jače, manje i sl. (više ljutit, jače obuhvaćen, manje učinkovit).
komparativna ili poredbena književnost, znanost o književnosti koja proučava veze, dodire, utjecaje i sličnosti dviju ili više književnosti te istražuje odnose među knjiž. pojavama, konvencijama, idejama, oblicima, stilovima, pravcima, pokretima ili pojedinim autorima. Utvrđuje zajednička mjesta nacionalnih književnosti, kao… Nastavi čitati →
komparativne prednosti, osnova za probitačno uključivanje u međunarodnu razmjenu. Prema teoriji relativnih prednosti → D. Ricarda, izvor komparativne prednosti nalazi se u različitoj produktivnosti rada u proizvodnji istih proizvoda u različitim zemljama. Ako je rad produktivniji u… Nastavi čitati →
komparator (lat.), sprava koja služi za uspoređivanje određenih veličina sa standardnima (npr. boje). Također, uređaj za mjerenje malih duljina. Postoji više vrsta k.: kontaktni k., optički k., longitudinalni k., transverzalni k., interferencijski k.
