Kambhat (Cambay), grad i luka u sav. država Gujarat, 386 km s od Bombaya, zap. Indija; 85 200 st. (aglomeracija 98 700 st.). Smjestio se na sjev. obali istoimenog zaljeva, na ušću r. Mahi. Ostaci jainističkih ruševina i… Nastavi čitati →
Kambhatski zaljev (Cambayski zaljev), zaljev u Arap. moru, između poluotoka Kathiawara i zap. obale Indije. U obliku lijevka, dug 210 km, širok o. 200 km u najjužnijem dijelu. Poznat po visokim plimama, od 9 do 12 m. U zaljev se… Nastavi čitati →
kambij (lat.), tvorno tkivo. 1. bot Sloj biljnih stanica koje se intenzivno dijele dajući sa svoje unutar. strane drvo, s vanjske koru (tj. sekundarni rast u stabljikama i korijenju). 2. med Mjesto diferencijacije osteoblasta pri srašćivanju kosti; jedan od slojeva pokosnice.
Kambiz I. (staroperz. Kambudžija), perz. kralj iz dinastije Ahemenida. Sin Kira I. Vladao od o. ←600. do ←559. Otac Kira II. Priznavao vlast Medijaca.
Kambiz II., perz. kralj (u. ←522). Sin i nasljednik Kira II. Vladao Perzijom i Medijom od ←529. Isprva namjesnik u Babilonu; naslijedio oca nakon što je umorio brata Smerdisa. Osvojio Egipat (bitka kraj Peluzija u delti Nila, ←525);… Nastavi čitati →
Kambodža, država u jugoist. Aziji (juž. dijelu Indokine), izlazi na Sijamski zaljev (dio Južnokin. mora); graniči s Tajlandom na Z i S, Laosom na S te Vijetnamom na I; ima 443 km morske obale.
Prirodna obilježja
S o. 180… Nastavi čitati →
kambrij (lat. Cambria Wales), razdoblje geol. prošlosti u paleozoiku, prvi i najstariji dio paleozojske ere, započeo prije 545 mil. i trajao do prije 495 mil. godina.
Kambrijsko gorje, gorje u Walesu, Vel. Britanija; najviši vrh Aran Fawddwy (905 m). Građeno od kambrijskih stijena (prvo razdoblje paleozoika), istrošenih vanjskim procesima, s vulkanskim i ledenjačkim oblicima (cirkovi, jezera) i pruža se u smjeru S–J sred. dijelom Walesa.… Nastavi čitati →
Kamčadali, izvorni stanovnici Kamčatke, etnički i lingvistički srodni starosibirskim skupinama na obalama Ohotskog mora (Korjaci, Čuvanci, Iteljmenci). Danas pretežno rusificirani; samo o. 2500 pripadnika; lovci i ribolovci.
Kamčatka, oblast na I Rusije; 472 299 km2, 358 tis. st. Obuhvaća cijeli poluotok Kamčatku te manji dio kopna. Uključuje autonomni okrug Korjak. Gl. grad Petropavlovsk-Kamčatskij. Rijetka naseljenost (o. 1 st/km2). Ribarstvo; prerada ribe. Drvna industrija.
Kamčatka, r. na istoimenom poluotoku, ist. Rusija; duga 758 km. Izvire u planinskom lancu Srednji, teče prema S i I. Utječe u Beringovo more. Zaleđena od studenoga do svibnja, osim na mjestima izbijanja vrućih izvora na površinu. Koristi se… Nastavi čitati →
Kamčatka, r. na istoimenom poluotoku, ist. Rusija; duga 758 km. Izvire u planinskom lancu Srednji, teče prema S i I. Utječe u Beringovo more. Zaleđena od studenoga do svibnja, osim na mjestima izbijanja vrućih izvora na površinu. Koristi se… Nastavi čitati →
kameja, reljefna gema, umjetnički obrađen dragi ili poludragi kamen u reljefu; ispupčen, reljefno izrađen kamen s nečijim likom, obično u profilu. Nosi se kao nakit, amulet ili služi kao pečat; poznat od antike, procvat u renesansi te XVIII. i XIX. st.
kameleoni (Chamaeleonidae), por. guštera prilagođenih životu na drveću; žive u Africi, Maloj Aziji, Indiji, na Cejlonu, Madagaskaru; na J Španjolske, nekim grč. otocima i na Kreti živi vrsta europski kameleon (Chamaeleo chamaeleon); pod utjecajem temperature, gladi, svjetla ili… Nastavi čitati →
kameleonstvo, prema sposobnosti kameleona da mijenja boju, naziv za beskarakterne ljude koji se prilagođavaju prilikama; prevrtljivost.
kamelija (Camellia; Thea), rod zimzelenog grmlja, oko 4 m visine, kožastih listova i lijepih cvjetova nježnih boja; podrijetlom iz Kine i Japana, pripada por. čajeva (Theaceae), ali se uzgaja kao ukrasna biljka.
kamen, razmjerno čvrst mineralni agregat određenoga mineralnog i kem. sastava, dio stijenske mase koji je mehanički od nje odvojen (odlomljen). → stijene
kamen iz Rosette, natpis koji je pomogao → Champollionu u dešifriranju hijeroglifskoga pisma; svećenički ukaz u čast egipatskog kralja Ptolemeja V. Epifana, urezan ←197/96. na dvama jezicima (grčkom i egipatskom) i trima pismima (grčkom, hijeroglifskom i demotskom). Pronađen… Nastavi čitati →
Kamen-na-Obi (prije Kamen), grad i upr. središte rajona Kamenski, Altajski kraj, 177 km jz od Novosibirska, juž. Rusija (Azija); 44 564 st. Luka na r. Ob. Prehr. ind. Proizvodnja namještaja i građevnog materijala (cigle). Učiteljska akademija i veterinarski fakultet.… Nastavi čitati →
kamene (lat. Camenae), staroitalske nimfe izvora, šuma i gajeva. Poslije su izjednačene s grč. muzama. Prvi upotrebljava ime kamena umjesto muze Livije Andronik (←III. st.) u prvom prijevodu Odiseje (Odusia). U Rimu im je bila posvećena šuma kraj… Nastavi čitati →
