Kamenec-Podol’ski (ukr. Kamjanec-Podil’s’kij), grad u Hmeljnickoj oblasti (20 600 km2, 1 520 600 st.), 15 km s od r. Dnjestra, zap. Ukrajina; 99 068 st. Leži na obali Smotriča (pritok Dnjestra). Industr. središte. Prehr.,… Nastavi čitati →
kamenica (oštriga, Ostrea edulis), školjkaš iz por. ostrige (Ostreidae), koje imaju krupne, okrugle do jajaste nesimetrične ljušture debelih stijenki i listićave površine; k. živi u plićem moru, na čvrstu dnu, donjom većom zaobljenom ljušturom pričvršćena za podlogu; vrlo cijenjena poslastica.
kameničak(Petrorhagia, Tunica), rod dvosupnica prostolatičnica iz por. karanfila (Caryophyllaceae); u nas žive tri vrste: ilirski k. (T. illyrica), stjenoviti k. (T. saxifraga) i kruti k. (T. rigida).
kameničar(Arenaria interpres), ptica veličine drozda (23 cm) iz roda kameničara (Arenaria), por. vivci (Charadriidae), hrđastosmeđih leđa sa širokom crnom prugom na prsima, kratkih narančastih nogu; živi na stjenovitim morskim obalama sjev. Europe i Amerike, često zalazi mnogo južnije.
kamenika(Saxifraga), biljni rod s o. 350 vrsta iz por. kamenika (Saxifragaceae); višegodišnje biljke ili drveće; u nas 25 vrsta, većinom na vlažnim mjestima (npr. kamenjarska k., S. petraea), u pretplaninskim i planinskim predjelima (npr.: klinastolisna k.,… Nastavi čitati →
kamenike(Saxifragaceae), por. kritosjemenjača dvosupnica (Dicotyledones), višegodišnje biljke ili drveće; više od 1500 vrsta od polarnih krajeva do tropa; u nas najpoznatiji rodovi: kamenika (Saxifraga), ribiz (Ribes) i jasmin (Philadelphus), a nekoć se tu ubrajao i… Nastavi čitati →
kamenina, porozna keramika bijele boje; mješavina kaolina, glinenca i kvarca; uporabni i ukrasni proizvod po finoći između obične grube keramike i porculana. Oblikuje se u sadrenim kalupima ili se lijeva; peče se dvaput (prije drugoga slijedi urešavanje bojama i… Nastavi čitati →
kameno doba, opći naziv za najstarije doba pretpov. kulture. U okviru tih mnogobrojnih kultura čovjek je izrađivao oružje i oruđe od kamena, ne poznajući tehniku obrade kovina. Prema uvriježenoj razdiobi razlikuju se staro k. d. (paleolitik), srednje k. d.… Nastavi čitati →
kamenolom, prir. nalazište kamena na površini ili u podzemnim rovovima koje služi za građev. i industr. svrhe. U površinskim kamenolomima dobivaju se kameni blokovi za klesarske i kiparske radove ili drobljeni i lomljeni kamen za gradnju cesta, nasipa, ili… Nastavi čitati →
kamenovanje, smrtna kazna koja se izvodi bacanjem kamenja na kažnjenika. Primjenjivala se u starom vijeku kod kažnjavanja za osobito teško ubojstvo, za izdaju domovine i za preljub. Izvršitelji kazne obično su svi članovi jedne zajednice koji su nazočni pogubljenju.… Nastavi čitati →
Kamensk-Šahtinski, grad u Rostovskoj oblasti (101 127 km2, 4 479 700 st.), 130 km s od Rostova na Donu, jugozap. Rusija (eur. dio); 75 815 st. Pristanište na Donjecu. Tekst. (sintetička vlakna), prehrambena… Nastavi čitati →
Kamensk-Uraljski, grad u Sverdlovskoj oblasti (194 074 km2, 4 393 700 st.), o. 80 km ji od Jekaterinburga, zapadna Rusija; 181 884 st. Smjestio se na sutoku Kamenke i Iseta. Leži u rudama… Nastavi čitati →
Kamenski, Vasilij Vasiljevič, rus. književnik (Perm, 17. IV. 1884 – Moskva, 11. XI. 1961). Jedan od osnivača rus. futurizma. U stihovima slavio pobjedu revolucije kao ostvarenja seljačkih prava. Pisao poeme posvećene seljačkim vođama (Sten’ka Razin… Nastavi čitati →
Kamensko, dio karlovačke grad. regije, 5 km ji od grad. središta. Samostan (1404) i crkva sv. Marije Snježne teško stradali u Domovinskom ratu. Pretpostavlja se da se ovdje nalazilo ant. naselje Arupium. Prvi se put spominje 1261. u… Nastavi čitati →
Kamenz, grad u sav. zemlji Saskoj, o. 40 km si od Dresdena, ist. Njemačka; o. 19 000 st. Tekst. ind.; proizvodnja strojeva, keramike i stakla. Got. crkva sv. Marije. Grad. vijećnica iz XIX. st. Muzej. Osn. o. 1200.… Nastavi čitati →
Kamenjev (Rosenfeld), Lav Borisovič, rus. političar (Moskva, 22. VII. 1883 – Moskva, 24. VIII. 1936). Boljševik od 1903. U emigraciji 1908–14. Zastupnik u Dumi 1914, utamničen zbog suprotstavljanja ratu. Vođa boljševika u Petrogradu 1917, isprva… Nastavi čitati →
kamera (lat.), mehan.-optička naprava za snimanje slikovnih zapisa (→ fotoaparat). Filmska k. bilježi pokret tako što u pravilnom vremenskom slijedu snima pojedinačne sličice, najčešće brzinom od 24 sličice u sekundi (odn. 25 u sekundi za potrebe tv emitiranja), koje… Nastavi čitati →
kameralistika (iz lat. preko njem.), skup disciplina potrebnih za upravljanje državom, znanost o upravi, gospodarstvene znanosti, znanost o financijama, policijske tehnike i sl. Pruski kralj Fridrik Vilim I. osnovao je prvu školu za kameralne znanosti 1727; u Varaždinu je 1769.… Nastavi čitati →
