magnetski zapis, analogni ili digitalni zapis audio, video ili podatkovnog materijala na magn. medij za pohranu i reprodukciju. God. 1888. Englez Oberlin Smith je u časopisu Electrical World prvi iznio ideju o uporabi permanentnoga magneta za snimanje zvuka. Prvi… Nastavi čitati →
magnetsko ogledalo, uređaj koji proizvodi statičko magn. polje usporednih silnica, te djeluje tako što odbija nabijene čestice u gibanju. Dva magn. ogledala mogu između sebe zadržavati magn. čestice. Rabi se za ispitivanja subatomskih čestica.
magnetsko pojačalo, elektromagnetski uređaj koji pojačava el. signale. Koristi se nelinearnim karakteristikama određenih vrsta transformatorskih jezgri. Izumljeno je poč. XX. st. i služilo je kao alternativa vakuumskim cijevima zbog svoje robusnosti i većega strujnoga kapaciteta, te kao napajanje u… Nastavi čitati →
magnetsko polje, prostor unutar kojega djeluju magn. sile. Osim oko prir. i umjetnih magneta, m. p. javlje se i oko toka el. struje, a stvaraju ga i elementarne čestice s magn. momentom.
magnezij, znak Mg, kem. element iz skupine II-A periodnog sustava elemenata (at. br. 12, at. masa 24,312), relativne gustoće 1,738 g/cm3. U elementarnom stanju srebrenasto-bijela kovina, na zraku gubi sjaj i prekriva se slojem zaštitnog hidroksida. Zapaljen… Nastavi čitati →
magnezit, mineral, MgCO3, kristalizira u heksagonskom sustavu, kristali su rijetki; dolazi u masivnim i kompaktnim agregatima, školjkastog loma, bijele boje, staklastog sjaja. Nastaje alteracijom magnezijevih silikata (olivina) ili metasomatozom karbonatnih stijena. Ležišta vezana uz ultramafitne masive (Štajerska,… Nastavi čitati →
magnificat (lat.), u Bibliji, novozavjetni hvalospjev, kantik majke Isusove Marije (Luka 1, 46–55) koji je izgovorila posjetivši rođaku Elizabetu. Naziv je po prvoj riječi lat. prijevoda teksta (Magnificat anima mea Dominum – Veliča duša moja Gospodina). Sličan starozavjetnim… Nastavi čitati →
Magnitogorsk, grad u Čeljabinskoj oblasti, zap. Rusija; 418 545 st. Leži na obalama r. Ural. Osn. 1929. zbog vađenja magnetita u Magnitnaji gori (i od grada). Stariji dio grada na lijevoj obali Urala; noviji dio grada brže… Nastavi čitati →
magnituda (latinski: magnitudo veličina; jakost) 1. astron Zvjezdana veličina, mjera sjajnosti zvijezda ili drugih nebeskih objekata. Prividna magnituda, sjajnost objekta viđenog sa Zemlje (okom, fotografski, fotometrijski), a ima raspon od pozitivnih vrijednosti preko nule do negativnih. Sjajnost se brzo povećava… Nastavi čitati →
magnolija (Magnolia) (po franc. botaničaru Pierreu Magnolu, 1638–1715), rod drveća i grmova iz por. magnolija (Magnoliaceae), raširen u trop. i ist. Aziji, Sjev. i Sr. Americi. Listovi su duguljasti, a mirisni veliki cvjetovi bijele, ružičaste ili grimizne boje. U… Nastavi čitati →
magnolije (Magnoliaceae), por. drvenastih biljaka s velikim cvjetovima, raširena u toplim i umjerenim krajevima Amerike i Azije. Mnoge se vrste uzgajaju u Europi, pa tako i u nas. Najpoznatiji su rodovi magnolija (Magnolia) i tulipanovac (Liriodendron).
Magnus Ladulås, šved. kralj (u. 1290). Vladao od 1275. God. 1280. objavio zakonodavni statut kojim su postavljene osnove feud. sustava u Švedskoj.
Magnus Lagabote, norv. kralj (?, 1238 – Bergen, 9. V. 1280). Sin kralja Håkona IV. Håkonssona. Vladao od 1263. God. 1274. uveo jedinstveni drž. zakon zasnovan na tradiciji, kojim je regulirano kazneno pravo i uvedeno javno sudstvo. Opisan u islandskim sagama.
Magnus, Heinrich Gustav, njem. fizičar i kemičar (Berlin, 2. V. 1802 – Berlin, 4. IV. 1870). Poznat po efektu nazvanu po njegovu imenu (Magnusov efekt ili pojava). Ako okomito na os valjka koji se vrti… Nastavi čitati →
Magnus, Olaus (pr. ime Olaf Månsson), šved. humanist, povjesničar i kartograf (Linköping, X. 1490 – Rim, 1. VIII. 1557). Naslovni kat. nadbiskup, napustio Švedsku 1523. Prvi detaljno objavio kartu Skandinavije, u 9 listova (Pomorska karta i opis… Nastavi čitati →
Magnússon, Árni, islandski antikvar i povjesničar (Kvennabrekku, 13. XI. 1663 – Kopenhagen, 7. I. 1730). Završio teologiju u Kopenhagenu, gdje je bio sveučilišni profesor filozofije i povijesti starina. Skupljao staronordijske rukopise (zbirka Arnamagnae) koje… Nastavi čitati →
Magon, fenički pisac (poč. ← II. st.). Napisao veliko djelo o poljodjelstvu koje je, prevođeno s punskoga na grčki i latinski, slovilo kao autoritativni izvor ant. znanja o agronomiji. Sam Magon držan je ocem poljodjelstva.
Magonidi, jedna od najpoznatijih kartažanskih obitelji. Utemeljitelj roda bio je Magon (←VI. st), a obitelji su pripadali i Hamilkar Barkas i Hanibal.
magot, bezrepi (Macacus sylvanus), uskonosni majmun iz por. zamoraca (Cercopithecidae), dug o. 70 cm. Krzno mu je gusto, sivosmeđe boje. Nastanjuje planine sjeverozap. Afrike (Maroko), ali i gibraltarske stijene (jedina eur. vrsta majmuna). Aktivan danju, spretan penjač. Hrani… Nastavi čitati →
Magovac, Božidar, hrvatski političar (Zagreb, 13. X. 1908 – Zagreb, 24. I. 1955). Studirao ekonomiju i etnologiju u Zagrebu. Tajnik studentske organizacije HSS-a i u vodstvu stranke. Urednik više stranačkih listova i publikacija, te Sabranih… Nastavi čitati →
