Kemal, Namik, turski novinar i književnik (Tekirdag, 21. XII. 1840 – otok Hij, 2. XII. 1888). Smatra se osnivačem moderne turske književnosti i autorom koji u Tursku uvodi dramu europskoga tipa. Najpoznatija djela: drama… Nastavi čitati →
kemande (arapski kemange, perzijski kemanče), narodno gudaće glazbalo mnogih srednjoistočnih naroda. Sastoji se od rezonatora (najčešće od ljuske kokosova oraha sa zmijskom kožom napetom preko odrezana vrha), duga vrata i odulje nožice. Ima 1–3 (4) žice,… Nastavi čitati →
Kemble, Charles, engleski glumac (Brecon, Wales, 25. XI. 1775 – London, 12. XI. 1854). Brat → Johna Philipa. Nastupao na raznim londonskim scenama, a od 1817. vodio kazalište Covent Garden, u koje je uveo operu.
Kemble, Frances Anne, engleska glumica (London, 27. XI. 1809 – London, 15. I. 1893). Kći → Charlesa. Glumila od 1829. Istaknula se ulogama iz Shakespeareovih djela. Pisala pjesme, dramske tekstove i memoare… Nastavi čitati →
Kemble, John Philip, engleski glumac (Prescot, kraj Liverpoola, 1. II. 1757 – Lausanne, 23. II. 1823). Brat → Charlesa. Nastupao u Londonu te Francuskoj i Španjolskoj. Proslavio se kao najbolji glumac svojega vremena… Nastavi čitati →
Kemény, Zoltán, švicarski likovni umjetnik (Banica, danas Băniţa, Rumunjska, 21. III. 1907 – Zürich, 14. VI. 1965). Mađarskoga podrijetla. Studirao arhitekturu i slikarstvo u Budimpešti. Od 1942. živio u Švicarskoj. Radio reljefe, kiparsko-slikarska ostvarenja, asamblaže… Nastavi čitati →
Kemerovo, grad i upr. središte Kemerovske oblasti, 201 km i od Novosibirska, juž. dio zap. Sibira, Rusija; 474 800 st. Smjestio se na r. Tom (pritok Oba). Jedno od najvažnijih rudarskih i industr. središa Kuznjeckoga bazena (ležišta ugljena).… Nastavi čitati →
Kemerovska oblast, oblast na J Rusije; 95 801 km2, 2 833 200 st. Gl. grad Kemerovo. Sred. dio dolina r. Tom; na I gorje Kuznjecki Altaj, a na Z gorje Salair. Na S stepska… Nastavi čitati →
Kemi, grad i luka u provinciji Lappi, sjeverozap. Finska; 23 300 st. Smjestio se na sjev. obali Botničkoga zaljeva, na ušću istoimene rijeke, u blizini šved.-fin. granice. Drvna ind. (pilane), ind. celuloze, papira i kože. Proizvodnja piva. Luka… Nastavi čitati →
Kemi (fin. Kemijoki), r. u provinciji Oulun Laani, sjev. Finska; duga 480 km (najduža u Finskoj). Izvire nedaleko od fin.-rus. granice, teče u smjeru JZ. Utječe u Botnički zaljev kod Kemija. Ribolov (losos). Iskorištava se za dobivanje el. energije i transport drvenih trupaca.
kemija (grč.), prir. znanost koja izučava sastav tvari, njihova svojstva, promjene koje nastaju u reakcijama jedne vrste tvari s drugom (kem. reakcije) te zakone tih promjena. Razvila se iz alkemijskih nastojanja sr. vijeka (IV–XVI. st.) – da se od neplemenitih… Nastavi čitati →
kemijska analiza, metode i postupci određivanja sastava tvari (kvalitativna analiza) i omjera u kojima su vezani pojedini sastojci tvari (kvantitativna analiza). K. a. služi se raznim fizikalnim analitičkim metodama kao kolorimetrijom, spektroskopijom, polarimetrijom, interferometrijom, kromatografijom i dr.
kemijska industrija, grana ind. koja kem. postupcima proizvodi kem. proizvode. Proizvodnjom sirovina i poluproizvoda bavi se teška (bazična) k. i., a laka ili prerađivačka k. i. proizvodi robu široke potrošnje. K. i. bila je u XVIII. st. ograničena na… Nastavi čitati →
kemijska nomenklatura, sustav nazivlja za kem. elemente i spojeve pri čemu nazivi izražavaju kem. sastav spojeva. K. n. stvara se dogovorno. Nazivi kiselina potječu od imena elementa koji je njihov sastavni dio (uz vodik i kisik), npr. karbonatna, kloridna,… Nastavi čitati →
kemijska ravnoteža, stanje kem. sustava s jednakim brzinama suprotno usmjerenih kem. reakcija. Ovisi o vrsti i broju molekula u reakciji te o temperaturi. Pretpostavka je za k. r. mogućnost odvijanja reakcija u dva smjera, tj. od polaznih tvari dobivaju… Nastavi čitati →
kemijska statika i kinetika, grane fizikalne kemije koje proučavaju mehanizme kem. reakcija. Kem. statika bavi se kem. ravnotežom ovisno o uvjetima pod kojima se reakcija odvija, a kem. kinetika iznalazi zakone kako se brzina reakcije mijenja (povećava ili smanjuje)… Nastavi čitati →
kemijska tehnologija, primijenjena grana kemije koja se bavi procesima i metodama dobivanja kem. proizvoda u kem. ind. (opća k. t. ili kem. inženjerstvo) ili dobivanjem pojedinih kem. proizvoda (posebna k. t.).
kemijska termodinamika, dio termodinamike koji proučava ravnotežna stanja i procese u kem. sustavima, tj. toplinske učinke kem. reakcija, kem. afinitete spojeva, aktivnosti kem. tvari i dr.
kemijske formule, prikazivanje kvalitativnog i kvantitativnog sastava molekula s pomoću kem. simbola elemenata i brojeva (indeksa) koji označuju broj atoma elementa. K. f. mogu biti empirijske (izražavaju numerički odnos atoma u molekuli, npr. Fe2O3), racionalne… Nastavi čitati →
kemijske jednadžbe, prikazi kem. reakcija s pomoću kem. simbola i formula, pri čemu su na lijevoj strani k. j. ishodne tvari (reaktanti), a na desnoj produkti reakcije. Prema zakonu održanja tvari, obje strane moraju biti jednake po broju atoma.… Nastavi čitati →
