salve! (lat.), lat. pozdrav: zdravo, zdrav budi, zdrav bio i sl.; u množini, salvete!
Salvini, Luigi, tal. slavist (Milano, 11. II. 1911 – Rim, 5. VI. 1957). Lektor tal. jezika na više sveučilišta izvan Italije, ravnatelj Orijentalnog instituta u Napulju. Objavio više antologija bug., polj., slov., hrv., češ. i ukr. književnosti.
salvus conductus (lat. sigurna pratnja), jamstvo koje je izdavala nadležna vlast za slobodan i neometan prolaz, ili za boravak ili odlazak nekoj osobi iako su postojali uvjeti za ograničenje takve slobode. U sr. vijeku u inkvizicijskom kaznenom postupku, svjedocima se… Nastavi čitati →
Salween (kin. Nu Chiang ili Nu Jiang), r. u jugoist. Aziji; duga 2400 km, porječje obuhvaća 325 000 km2. Izvire u planinama T’ang-ku-la u ist. Tibetu. Teče ugl. prema J kroz kin. pokrajine Changtu i Yunnan… Nastavi čitati →
Salzach, r. u zap. Austriji; duga 196 km. Izvire u Visokim Turama, i od prijevoja Brenner. Teče prema I, utječe u Inn kraj Braunaua. S od Salzburga tvori granicu između Austrije i Njemačke. Dijelom toka plovna. U sr. vijeku… Nastavi čitati →
Salzburg, sav. zemlja, zap. Austrija; 7154 km2, 518 580 st. Graniči s njem. sav. državom Bavarskom (Bayern) na Z i S, austr. sav. zemljama Gornjom Austrijom (Oberösterreich) na S i I, Štajerskom (Steiermark) na I, Koruškom… Nastavi čitati →
Salzburg, gl. grad istoimene sav. zemlje, Austrija; 144 816 st. Leži na r. Salzach, s od Salzburških Alpa. Prehr., tekst., kožna ind., ind. strojeva i glazbala. Cestovno i želj. čvorište (sjev. vrata Austrije); međunar. zračna luka. Turist. središte.… Nastavi čitati →
Salzburške Alpe, planinska skupina u Ist. vapnenačkim Alpama, sjev. Austrija. Najviši vrh Dachstein (2995 m). Područjem protječe Salzach; dolinom prolazi želj. pruga Salzburg–Villach.
Salzkammergut, planinski kraj, sjeverozap. Austrija; obuhvaća dijelove sav. zemalja Gornje Austrije (Oberösterreich), Štajerske (Steiermark) i Salzburga. Leži u porječju gornjeg toka r. Traun. Obuhvaća dio sjev. vapnenačkog pojasa Ist. Alpa (Dachstein, 2995 m), vapnenačkih Predalpa (Höllen, 1862 m) i… Nastavi čitati →
Saljnikov, Vladimir, rus. plivač (Lenjingrad, 21. V. 1960). Jedan od najuspješnijih plivača na dugim prugama u povijesti. Na OI 1980. osvojio zlatne medalje na 400 m, 1500 m i u štafeti 4×200 m, a na OI 1988.… Nastavi čitati →
samac, skif, regatni veslački čamac na pariće za jednog veslača, dug o. 7,5 m, širok 27–36 cm.
Samanidi, iran. dinastija (873–999); utemeljio ju je iran. velikaš Samsan. Nasr I. vladao je 874. kao namjesnik upravitelj u Transoksijani (kasnija Buhara); njegov brat Ismail (892–907) zauzeo je Khorasan, a Ismailovi nasljednici pokorili su velik dio Irana. Vrhunac razvoja… Nastavi čitati →
Samar, otok u Filipinskom arhipelagu; 13 080 km2, o. 1 500 000 st. Leži između Samarskog i Filipinskog mora, prolazom San Bernardino odvojen od poluotoka Bicol na otoku Luzonu. Pretežno brdovit otok; najviši vrh… Nastavi čitati →
samar (novogrč.), sedlo za tovarne životinje; na Sredozemlju za magarca, mazgu, brdskoga konja, u afr. i az. pustinjama za devu, u Indiji za slona, u Tibetu za ljamu, u arktičkim područjima za soba.
Samara, grad u istoimenoj oblasti, zapadna Rusija; 1 171 598 stanovnika (2013). Leži na ušću istoimene rijeke u Volgu. Osnovan 1586. kao utvrda na Volgi; trgovačko središte. Od 1935. do 1991. nosio naziv Kujbišev. Snažan razvoj grada u… Nastavi čitati →
Samaranch, Juan Antonio, španjolski diplomat i športski djelatnik (Barcelona, 17. VII. 1920 – Barcelona, 21. IV. 2010). Od 1954. član Španjolskog olimpijskoga odbora (od 1963. do 1970. njegov predsjednik). Od 1966. predstavnik Španjolske u Međunarodnom olimpijskom odboru,… Nastavi čitati →
Samardžić, Ljubiša, srpski filmski glumac, redatelj i producent (Skoplje, 19. XI. 1936 – Beograd, 8. IX. 2017). Visok i mršav, naizgled nespretan, osobito je uspješan u stvaranju komičnih efekata. Višestruko nagrađivan na raznim filmskim festivalima. Najvažnije filmske… Nastavi čitati →
Samardžija, Marko, hrvatski jezikoslovac (Vođinci kraj Vinkovaca, 2. IX. 1947 – Zaprešić, 19. II. 2019). Diplomirao je jugoslavistiku 1971. i filozofiju 1973., magistrirao (1977) doktorirao (1986) te predavao (1973–2016) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je predstojnik Katedre za… Nastavi čitati →
samarij (lat. samarium), znak Sm, kem. element III. skupine s rednim br. 62 u periodnom sustavu elemenata, atomske mase 150,35; rijetki metal iz skupine lantanoida, tališta 1073 °C i vrelišta 1791 °C. Otkriven 1879. Ima 7 prir. izotopa,… Nastavi čitati →
Samarija (hebr. Šomeron: utvrda), ant. grad u Jordanu. Podigli su ga kao novu prijestolnicu izr. kraljevi u ←IX. st. Asirci ga osvajaju ←722; velik dio Izraelaca odvode u sužanjstvo i naseljavaju žitelje babilonskoga grada Kutu. S. tada postaje gl. grad… Nastavi čitati →
