srednje kameno doba → mezolitik
Srednji istok → Bliski istok
srednji sloj, u sociologiji, naziv za pripadnike onih društv. skupina koji se nalaze između bogataša i ljudi nižih primanja ili nezaposlenih. Pojam (engl. middle class) se različito interpretira u pojedinim zemljama. U industrijski razvijenim zemljama, sr. klasi općenito… Nastavi čitati →
srednji vijek, razdoblje u eur. povijesti obilježeno napuštanjem ant. tradicija, kristijanizacijom i feudalizmom kao ključnom društv. značajkom. U historiografiji se datira različito, ali se obično kao granice uzimaju V. st. i razmeđe XV/XVI. st., odn. godina 476. (propast Zap.… Nastavi čitati →
srednjica, dužina u trokutu i u trapezu koja spaja polovišta dviju stranica trokuta ili dvaju krakova trapeza. Usporedna je trećoj stranici trokuta ili bazama/osnovicama trapeza. U trokutu je s. jednaka polovici duljine treće stranice, a u trapezu polovici zbroja baza trapeza.
Srednjoafrička Republika, država u sred. Africi, udaljena o. 600 km od Gvinejskoga zaljeva, graniči s Čadom na S, Sudanom na I, DR Kongom i Republikom Kongo na J i Kamerunom na Z.
Prirodna obilježja
S. R. smjestila se na… Nastavi čitati →
Srednjoameričko zajedničko tržište (engl. Central American Common Market – CACM), srednjoamer. integracija Gvatemale, Nikaragve, Salvadoa, Hondurasa i Kostarike o uspostavljanju zajedničkog tržišta. Ugovorom iz Manague 1960. predviđena je potpuna liberalizacija međusobnih trgovinskih odnosa, uspostava jedinstvene carinske politike naspram trećih zemalja… Nastavi čitati →
Srednjoeuropska inicijativa (SEI), engl. Central European Initiative, međudržavna regionalna organizacija osn. 1989. radi promicanja polit. i gosp. suradnje i uključivanja srednjoeur. zemalja u eur. integracijske procese. Utemeljena pod nazivom Pentagonala okupila je pet zemalja: Austriju, Čehoslovačku, Italiju, Mađarsku,… Nastavi čitati →
srednjovjekovna glazba. Umj. eur. glazba u sr. vijeku bila je vezana uz Crkvu i feud. dvorove. Sve do u XII. st. crkv. je glazba bila gl. i jedini nosilac i prostor njezina razvoja. Temeljni vid te glazbe bili su… Nastavi čitati →
Sredozemlje, Mediteran, područje koji obuhvaća Sredozemno more i kopno koje ga okružuje; povezano sličnom poviješću i djelomično kulturom. Razlikujemo eur., afr. i az. Sredozemlje.
sredozemni tip, skupina ljudi koja pripada europidima, a obuhvaća berbersku, litoralnu i paleosardsku rasnu podskupinu. Antropološka su obilježja niži rast, crna kosa i smeđe oči te maslinasta boja kože uz obilje melaninskog pigmenta koji koži daje otpornost prema Sunčevim zrakama.
Sredozemno more (također Mediteransko more; Mediteran), unutrašnje more Atlantskog oceana, leži između Europe, Azije i Afrike. Pruža se od Gibraltarskih vrata između Španjolske i Maroka na Z do obala Iskenderunskog zaljeva u Turskoj na I. S Atlantskim oceanom na Z… Nastavi čitati →
sredstva masovnog priopćavanja → masovni mediji
sredstva za proizvodnju, ukupnost materijalnog bogatstva i godišnjega domaćeg proizvoda namijenjena za proizvodnju odn. za proizvodnu potrošnju. Dijeli se na prir. bogatstva (zemlja, kamenje, drvo, divlje životinje i dr.) i proizvedena sredstva za proizvodnju (zgrade, automobili, strojevi i dr.).
Sremac, Stevan, srpski književnik (Senta, 11. XI. 1855 – Sokobanja, 12. VII. 1906). Pisao drame i povijesne pripovijetke. U djelima karikirao društvene negativnosti, iskazivao zanimanje za groteskno i komično. Prema Matoševim riječima, nadmašio Gogolja “stenografskom opširnošću slikanja”. Djela:… Nastavi čitati →
Sremec, Rudolf, hrvatski filmski redatelj i scenarist (Vinkovci, 18. VIII. 1909 – Zagreb, 16. XII. 1999). Proslavio se poetskim dokumentarcem o Kopačkom ritu Crne vode (1956, nagrada za fotografiju u Cannesu), a među prvima kod nas primijenio metode filma… Nastavi čitati →
sremza (Prunus padus), grm ili drvo visoko do 15 m iz por. ruža (Rosaceae). Raste u vlažnim šumama i kultivirano. Cvjetovi u bijelim grozdovima. Plod crna koštunica. Kora s. upotrebljava se u pučkoj medicini, a drvo za fine stolarske i tokarske radove.
Sreznjevski, Izmail Ivanovič, rus. jezikoslovac (Jaroslavl’, 1. VI. 1812 – Petrograd, 9. II. 1890). Jedan od utemeljitelja moderne slavistike. Prof. u Harkovu (od 1837, prvo polit. ekonomije i statistike, od 1842. na slavističkoj katedri) i Petrogradu (od 1847). Bavio… Nastavi čitati →
Srića, Velimir, hrvatski ekonomist (Zagreb, 12. VII. 1950). Završio studij ekonomije u Zagrebu (2013), magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu (1975) i na Sveučilištu Columbia u New Yorku (1976), doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (1978), na kojem radi… Nastavi čitati →
srijeda, naziv za treći dan u tjednu; naslijeđen iz praslavenskoga, gdje su nazivi dana u tjednu imali oznaku po redu (utorak s *vъtorъ drugi, četvrtak, petak, vjerojatno je subota bila *šestak), po značajki (nedjelja) i… Nastavi čitati →
