kopernikanski obrat, izraz koji se izvorno odnosi na odbacivanje geocentričnog sustava svijeta prema Ptolemeju i priznavanje heliocentričnog sustava prema N. Koperniku. Tim je sustavom fundamentalno promijenjena slika svijeta i čovjeka pa se općenito izraz upotrebljava kada se želi naglasiti… Nastavi čitati →
Kopet-Dag (perz. Koppeh Dagh, turkmenski Köpetdag), planinski lanac na granici Turkmenistana i Irana. Pruža se u duljini od 645 km u smjeru SZ–JI od Kaspijskog mora do r. Harirud (turkmenski Tejen). Najviši vrh Kuh-e Quchan (3191 m) u Iranu. U… Nastavi čitati →
kopija (lat.) 1. Vjerna reprodukcija izvornika; ručno ili tehnički izveden oblik koji vjerno oponaša, reproducira izvornik; prijepis, otisak, odljev i sl. 2. Imitacija, plagijat, oponašanje nekog ugl. umj. djela, ali bez svojstava izvornika. 3. Uporaba kopija u prijepisu:… Nastavi čitati →
kopiranje (lat. preko njem.) 1. Tehn. postupak vjernog reproduciranja nekog uzorka (tekst, slika, crtež, predmet itd.). Postoje uređaji za k. u crno-bijeloj tehnici i u boji (fotokopirni aparati). Moguće je k. skeniranjem, tj. prenošenjem teksta ili slike u memoriju računala… Nastavi čitati →
kopirni stroj, naprava koja na temelju uzorka izrađuje njegove kopije (preslike). Najčešće se misli na fotokopirni stroj koji se koristi fotografskim postupkom za reprodukciju dokumenata i ilustracija. Može uvećavati, smanjivati kopije dokumenata, kopirati na obje strane papira, u boji i dr.
Kopit, Arthur, amer. dramatičar (New York, 10. V. 1937). Pisac zapaženih drama u tradiciji teatra apsurda, koje karakterizira sklonost prema parodiji i groteski. Važ. drame: Nickovo ispitivanje; O tata, mama te u ormar objesi gadno, a ja… Nastavi čitati →
Kopitar, Jernej, slovenski filolog (Repnje, Gorenjska, 21. VIII. 1780 – Beč, 11. VIII. 1844). Radio kao carski cenzor za knjige na jezicima slavenskima i novogrčkom, pa kao skriptor i kustos Dvorske knjižnice u Beču. Središnja ličnost slavistike… Nastavi čitati →
kopitari (Ungulata), nadred sisavaca nogu prilagođenih za brzo kretanje po tlu. U Europi više ne žive kao divlje, nego kao domaće životinje (konj i magarac). Na svakoj nozi imaju razvijen samo jedan, srednji prst, a ostali su zakržljali. Na… Nastavi čitati →
kopitnjak (Asarum europaeum), biljka trajnica iz por. vučjih stopa (Aristolochiaceae), raširena u listopadnim šumama. Ima bubrežaste kožnate listove, cvjetovi su izvana zelenkastosmeđi, iznutra smeđocrveni. Plod je tobolac. Podzemni korijen koristi se u medicini.
kopito, rožnata tvorba, štiti treći članak (falangu) ili kopitnu kost trećega, jedino razvijenog prsta u konja. Odgovara kandži u ptica ili noktu u majmuna. K. nosi cijelu težinu trupa.
kopljača (Branchiostoma lanceolatum), morska životinja iz koljena svitkovaca (Chordata), razred bezlubanjaca (Acrania), dužine do 6 cm. Živi u Sredozemnome moru, Atlantiku, Sjev. moru, na pjeskovitu dnu do 60 m. Dvospolac; svitak se smatra početnim oblikom u razvoju kralježnice.
koplje, oružje za borbu ili lov, sastoji se od dugačke motke (kopljište) sa zašiljenim vrhom (bodilo). Jedno od prvih čovjekovih oružja; nalazi iz prapovijesti, redovito vršaka od trajnog materijala (kamen, kost, opsidijan, poslije bronca, željezo i dr.). Uz… Nastavi čitati →
kopnena vojska, vid oružanih snaga namijenjen izvođenju borbenih djelovanja na kopnu, samostalno ili u suradnji s drugim vidovima oružanih snaga. U sastav k. v. ulaze ovi rodovi vojske: pješaštvo, oklopne postrojbe, topništvo, topničko-raketne jedinice protuzračne obrane, veza, atomsko-biol.-kem. obrana,… Nastavi čitati →
koponošci (Scaphopoda), razred isključivo morskih mekušaca iz koljena nekolutićavaca (Ameria). Glava im nije jasno odijeljena od trupa, ljuštura cjevasta, jednodijelna i blago savijena, na krajevima otvorena. Dvije porodice s o. 350 vrsta. U Europi živi dvadesetak vrsta, od… Nastavi čitati →
koporac (Bunium), biljni rod iz por. štitarki (Apiaceae). U sredozemnom području raste šibasti k. (B. ferulaceum), a u brdskim planinski k. i brdski k. (B. alpinum i B. montanum).
Koporc, Srečko, slovenski skladatelj (Dobrnič, kraj Trebnja, 17. XI. 1900 – Ljubljana, 19. II. 1965). Učio u Ljubljani, Beču i Pragu. Od 1924. nastavnik glazbe u Osijeku, Rabu i Sušaku, od 1933. u Ljubljani. Jedan od prvih… Nastavi čitati →
Kopp, Joseph Eutych, švic. povjesničar (Beromünster, 25. IV. 1793 – Luzern, 25. X. 1866). Utemeljitelj kritičke historiografije u Švicarskoj. Gl. djelo: Povijest saveza švicarskih kantona, I–IV, 1843–47.
koppa (grč.), slovo pretklasičnoga grč. alfabeta, poslije oznaka za brojku 90. Iz njega se razvilo lat. slovo Q.
Köppen, Wladimir (Peter), njem. meteorolog i klimatolog (Sankt Peterburg, 25. IX. 1846 – Graz, 22. VI. 1940). Na očevu posjedu na Krimu izvodio prva istraživanja; 1864. započeo studij botanike u Sankt Peterburgu, od 1867. u Heidelbergu gdje… Nastavi čitati →
