kozice, vodene (varičele), akutna zarazna bolest blaga tijeka uzrokovana virusom varičela-zoster. Širi se zrakom ili neposrednim dodirom s bolesnikom; bolest je vrlo priljepčiva. Nakon inkubacije od 15–17 dana javlja se povišena temperatura i osip po koži i sluznicama, koji se… Nastavi čitati →
Kozina, Marjan, slov. skladatelj (Novo Mesto, 4. VI. 1907 – Novo Mesto, 20. VI. 1966). Studirao u Ljubljani, Beču i Pragu. Skladatelj realističkog smjera, oslanjao se i na folkl. elemente. Red. član SAZU. Djela: simfonijske pjesme (Ilova… Nastavi čitati →
Kozincev, Grigorij Mihajlovič, sovjetski filmski i kazališni redatelj (Kijev, 22. III. 1905 – Lenjingrad, 11. V. 1973). S L. Traubergom i S. Jutkjevičem 1921. osnovao eksperimentalno kazalište FEKS, čiju poetiku ekscentričnosti prenosi i na film u redateljskoj… Nastavi čitati →
kozinske naslage, paleogenske naslage koje se izravno nastavljaju na naslage krede, sastoje se od tamnih i smeđih vapnenaca s ugljenom. Naziv prema mjestu Kozini u Slovenskome primorju.
kozja brada (Tragopogon), biljni rod s oko 40 vrsta iz por. glavočika (Compositae); u nas desetak vrsta. Rasprostranjene na kamenitim mjestima (balkanska k. b. T. balcanicus), na livadama (livadna k. b. T. pratensis, Tommasinijeva k. b. T.… Nastavi čitati →
kozja krv (kozokrvina) (Lonicera), rod grmolikog bilja iz por. kozokrvnica (Caprifoliaceae). Neke se upotrebljavaju u pučkoj medicini. U Europi se sadi kao ukrasna tatarska k. k. L. tatarica, podrijetlom s juga Rusije i iz zap. Azije.
kozlac (Arum), rod trajnih zeleni iz por. kozlaca (Araceae). U nas je najčešći obični k. (A. maculatum), nekoć se u ljekarništvu rabio njegov podanak.
kozlaci (Araceae), tropska por. jednosupnica s mnogim rodovima. U nas zastupljeni rodovi: iđirot (Acorus), zmijinac (Calla), kozlac (Arum), zmijavičica (Dracunculus) i lapar (Biarum). Imaju podanke ili gomolje, cvjetove u obliku klipa obavijene obojenim ili zelenim… Nastavi čitati →
Kozličić, Mithad, hrvatski povjesničar (Zenica, 14. IV. 1954). Doktorirao povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1988). Pomoćnik ravnatelja i kustos u Vojnopomorskom muzeju u Splitu do 1991, potom ravnatelj Hrvatskoga pomorskog muzeja u Splitu. Od 1994. profesor povijesti na… Nastavi čitati →
kozlinac (Astragalus), biljni rod iz por. leptirnjača (Fabaceae), s više od tisuću i pol vrsta; neke su dobre krmne biljke, ali ima i otrovnih. Vrsta A. gummifer daje gumu tragakant. Poznatiji: kukičasti k. (A. hamosus), niskostabljični k.… Nastavi čitati →
Kozma Prezviter, bug. književnik (X–XI. st.). Poznat po spisu Besjeda protiv bogumila (kraj X. ili poč. XI. st.), koja predstavlja važan izvor podataka o bug. vjerskim i društv. prilikama u vremenu pojave bogumilskog pokreta.
Kozma Prutkov, knjiž. pseud. A. N. Tolstoja i braće Žemčužnikov. Pisac kojega su izmislili predstavlja ograničenog birokrata koji umišlja da je velik mislilac i pjesnik. U časopisima Suvremenik i Iskra objavljivali su basne, komedije, aforizme i pjesme, vrlo često… Nastavi čitati →
kozmetika (grč.), struka koja se bavi njegovanjem i održavanjem zdrave kože i njezinih adneksa (kosa, nokti), a katkad i korektivnim postupcima za ispravljanje estetski neprimjerenih defekata kože. Kozmetičke intervencije prakticiraju se od prapovijesti, a u starim civilizacijama već su sastavni… Nastavi čitati →
kozmetologija (grč.), dio dermatologije koji se bavi uklanjanjem i popravljanjem pojedinih nedostataka kože. Najčešće su to korekcijski zahvati i liječenje u predjelu lica ili otkrivenih djelova tijela (npr. obasjavanje ultraljubičastim zrakama, epilacija).
kozmička brzina, brzina koju tijelo izbačeno sa Zemlje treba dobiti da bi se održalo u kružnoj putanji oko Zemlje svladavajući centrifugalnu silu zbog Zemljine gravitacije (tzv. prva k. b., 7,9 km/s) ili da bi se po paraboličnoj stazi udaljilo… Nastavi čitati →
kozmička prašina, vrlo sitne čestice čvrste tvari u svemiru, međuzvjezdana tvar i meteorska prašina; apsorbiraju svjetlost zvijezda i u galaksijama stvaraju tamne oblake (nebule). Oko 5000 t kozmičke prašine padne godišnje na Zemlju.
kozmičke zrake, struje (snopovi) visokoenergetskih čestica iz svemira. Sastoje se od protona, alfa-čestica, lakših jezgara (primarne k. z.) koje se sudaraju s atomskim jezgrama Zemljine atmosfere i izazivaju stvaranje mezona, hiperona koji dolaze na Zemlju kao “pljuskovi” kozmičkog zračenja… Nastavi čitati →
kozmičko pozadinsko zračenje, slabo elektromagn. zračenje iz svemira. Pretpostavlja se da je to ostatak zračenja nastalog pri oblikovanju svemira. Otkrili su ga 1956. Arno Penzias i Robert Wilson, koji su dobili za to Nobelovu nagradu 1978. K. p. z.… Nastavi čitati →
kozmogonija (grč.), znanost o postanku i razvoju svemira. Od ant. vremena zasnovana je na mitološkim i filoz. pretpostavkama. Hipoteze o postanku svemira dali su R. Descartes (1644), G. L. Buffon, I. Kant (1755). Prva matematički utemeljena hipoteza o postanku svemira… Nastavi čitati →
kozmografija (grč.), znanstv. disciplina koja se bavi proučavanjem svemira.
