kvadrike (tal.), algebarske plohe 2. reda kao što su valjkaste i stožaste plohe 2. reda, kugle, elipsoidi, paraboloidi, hiperboloidi.
kvadrilijun, broj 1024, tj. 1 i 24 nule ili 1024. U Francuskoj i SAD-u 1015.
kvadriranje, potenciranje s eksponentom 2, dizanje na drugu potenciju, na primjer: n2 = n × n.
kvadrofonija (njem.), prenošenje zvuka preko 4 neovisna kanala i 4 zvučnika, pri čemu se stvara potpuna prostorna povezanost zvuka lijevo–desno i sprijeda–straga.
kvaga (hotentotski) (Equus quagga), vrsta afr. zebre s prugama samo na prednjem dijelu tijela. Istrijebljena u XIX. st.
kvalifikacija (lat.) 1. Osposobljenost za obavljanje nekog posla, izvršavanje neke dužnosti i sl. Uvjeti su obično završene škole, položeni ispiti, svjedodžbe, diplome, znanstv. radovi, staž i sl. 2. Ocjena, sud o vrijednosti, značenju nekog čina, postupka, spisa, odn. osobina neke… Nastavi čitati →
kvaliteta (lat.) 1. Kakvoća, vrsnoća; poželjna odlika čega. 2. filoz Pojam koji određuje način opstojnosti subjekta. Prema Aristotelu, k. je pripadak supstancije, njezina kakvoća. U grč. filozofiji pravi se razlika između objektivnih (primarnih) i subjektivnih (sekundarnih) kvaliteta kojima pripadaju osjeti.… Nastavi čitati →
kvant (lat.), najmanja moguća i nedjeljiva količina neke veličine. K. energije, najmanja količina energije koja se može emitirati ili apsorbirati. Pojam uveo M. Planck (1900) da bi objasnio zračenje crnog tijela. S tim započinje → kvantna teorija.
kvantiteta (lat.) 1. Kolikoća, svojstvo veličine. 2. U lingvistici i metrici, duljina samoglasnika (rjeđe suglasnika), odn. duljina sloga. 3. Jedno od najvažnijih određenja fiz. objekata i događanja.
kvantna elektrodinamika (QED), dio elektrodinamike koji opisuje interakcije nabijenih subatomskih čestica u el. i magn. poljima, tj. u uvjetima gdje vrijede načela kvantne fizike. Razvili su je amer. fizičari Richard Feynman (Feynmanovi dijagrami) i Julian Schwingler te jap. fizičar Sinitiro Tomonaga (1948).
kvantna kemija, teorijska grana kemije koja primjenjuje kvantnu mehaniku u objašnjenju kem. problema (npr. raspored i energije elektrona u kem. spojevima).
kvantna kromodinamika (QCD), teorija koja opisuje interakcije kvarkova, elementarnih čestica koje izgrađuju hadrone (npr. protone i neutrone). Kvarkovi međudjeluju izmjenjujući čestice nazvane gluoni koji su nosioci jake nuklearne sile i koji kvarkove drže skupa.
kvantna mehanika, primjena kvantne teorije na objašnjenje ponašanja elementarnih čestica, svojstva atoma i molekula, tj. zbivanja u mikrosvijetu. Dva su osnovna koncepta u kvantnoj mehanici: koncept čestice i koncept vala. Franc. fizičar L. de Broglie predložio je da se… Nastavi čitati →
kvantna teorija, uz teoriju relativnosti, najvažnija teorija fizike XX. stoljeća. Bavi se odnosom tvari i energije na subatomskoj razini i ponašanjem elementarnih čestica. Prema kvantnoj teoriji energija zračenja emitira se ili apsorbira u kvantima. → Max Planck predložio… Nastavi čitati →
kvantni broj, jedan od četiriju brojeva koji određuju stanje elektrona u atomu. Glavni k. b. (n) označava energetski stupanj elektrona, orbitalni k. b. (l) opisuje kutni (angularni) moment, magnetski k. b. (ml) opisuje magn. moment elektrona i… Nastavi čitati →
kvantum (lat.), iznos, količina, množina (npr. k. znanja).
Kvapil, Jaroslav, češki književnik i kazališni redatelj (Chudenice, 25. IX. 1868 – Prag 10. I. 1950). Kao redatelj pod snažnim utjecajem impresionizma. Dugotrajnim djelovanjem obilježio češki kazališni život svojega vremena. Pisao pjesme (Zvijezde padalice;… Nastavi čitati →
Kvaran, Einar Hjörleifsson, islandski književnik (Vallanes, 6. XII. 1859 – Reykjavik, 21. V. 1938). Jedan od utemeljitelja moderne islandske proze. Osim kao pripovjedač, istaknuo se i kao dramatičar i pjesnik. Neka njegova ostvarenja pod utjecajem… Nastavi čitati →
kvarc-monzonit → adamelit
