Borecký, Jaromír, češki pjesnik (České Budějovice, 6. VIII. 1869 – Prag, 8. V. 1951). Poezija mu je bliska simbolizmu. Pisao književne i glazbene kritike, bavio se prevodilaštvom. Važnije zbirke: Rosa mystica; Pjesnikov kancional: ljubav; Pjesme života.
Borej (grčki: Boréas), kod Grka sjeverni ili sjeveroistočni vjetar. U grčkoj mitologiji božanstvo kao što su i drugi vjetrovi. Borej je oteo Oritiju, kći atenskoga kralja Erehteja. Ona mu je rodila Kalaisa i Zeta, krilate junake,… Nastavi čitati →
Borel, Émile Félix, francuski matematičar (Saint-Affrique, 7. I. 1871 – Pariz, 3. II. 1956). Profesor na Sorboni i član Akademije znanosti. Bavio se računom vjerojatnosti i teorijom funkcija, teorijom divergentnih redova, matematičkom fizikom. Suosnivač moderne teorije realnih funkcija.
Borelli Vranski, obitelj normanskog podrijetla s jednim ogrankom u Dalmaciji. Rodonačelnik je mletački general i zapovjednik kninske utvrde Bartul (1674–1736). Njegov sin Francesco 1752. stječe investiturom naslov “knez vranski”. Austrijsku potvrdu plemstva stječu 1822. Najistaknutiji odvjetci: političar → Manfred… Nastavi čitati →
Borelli Vranski, Manfred, hrvatski političar i javni djelatnik (Sv. Filip i Jakov, kraj Biograda, 2. VIII. 1836 – Zadar, 20. I. 1914). Nakon studija prava u Padovi posvetio se unapređenju gospodarstva u Dalmaciji. Jedan od osnivača Poljotežačkog društva za… Nastavi čitati →
Borelli, Giovanni Alfonso, talijanski fiziolog i astronom (Castelnuovo, kraj Napulja, 28. I. 1608 – Rim, 31. XII. 1679). Profesor u Pisi i Messini. Glavni predstavnik → ijatrofizike u medicini. Nastojao primijeniti zakone mehanike na kretanje životinja i na… Nastavi čitati →
Borelli, Lyda, talijanska kazališna i filmska glumica (La Spezia, 26. III. 1884 – Rim, 2. VI. 1959). U kazalištu se istakla suradnjom s → Eleonorom Duse, a na filmu kao jedna od prvih velikih zvijezda, takozvana diva.… Nastavi čitati →
Borg Olivier, George, malteški političar (Valletta, 5. VII. 1911 – Sliema, 29. X.1980). Čelnik Nacionalističke stranke, zalagao se za nezavisnost Malte unutar Commonwealtha. Predsjednik vlade i ministar rada i obnove 1950–55; ponovno predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova 1962–72.… Nastavi čitati →
Borg, Björn, švedski tenisač (Södertälje, 6. VI. 1956). Šesterostruki pobjednik Međunarodnog prvenstva Francuske (Roland Garros) 1974–75. i 1978–81, pet puta uzastopce osvojio međunarodno prvenstvo Engleske (Wimbledon) 1976–80, pobjednik Masters turnira 1980–81. S reprezentacijom Švedske osvajač Davis cupa 1975.
Borg, Kim, finski bas-bariton (Helsinki, 7. VIII. 1919 − Humlebæk, Danska, 28. IV. 2000). Debitirao kao koncertni pjevač 1947, u operi prvi nastup 1951, ubrzo stekao međunarodni ugled, postao gost europskih i američkih opernih pozornica i festivala. Najuspjelije… Nastavi čitati →
Borgen, Johan, norveški književnik (Kristiania, danas Oslo, 28. IV. 1902 – Hvaler, 16. X. 1979). Pisao sentimentalne romane i novele. Najpoznatija mu je romaneskna trilogija Lillelord (1955–57).
Borges, Jorge Luis, argentinski književnik (Buenos Aires, 24. VIII. 1899 – Ženeva, 14. VI. 1986). Jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih pisaca XX. stoljeća; započeo s lirikom (Žudnja za Buenos Airesom; Mjesec sučelice), koju će pisati do kraja… Nastavi čitati →
Borgese, Giuseppe Antonio, talijanski književnik i kritičar (Polizzi Generosa, Palermo, 11. XI. 1882 – Fiesole, 4. XII. 1952). Utjecajan novinar i publicist. Snažan antifašistički stav dominira u njegovim knjigama Golijat i Marš fašizma (1937). Od 1931. do 1945.… Nastavi čitati →
Borghese, talijanska velikaška obitelj. Podrijetlom iz Siene; preselila u Rim u XVI. stoljeću. Dala niz diplomata (Agostino, Galgano), časnika (Giambattista, Francesco), pravnika (Marcantonio I.), senatora, kardinala (Camillo, kasniji papa Pavao V.).… Nastavi čitati →
Borghese, umjetnička galerija u vili Borghese u Rimu; djelo flamanskog arhitekta Giovannija Vasanzija iz Utrechta. Zbirka, koju je utemeljio kardinal Scipione Borghese, sadrži antičku skulpturu, slike talijanske renesanse i baroka, nizozemskih majstora i dr.
Borgholm, glavni grad švedskog otoka → Ölanda; 11 000 stanovnika. Ljetovalište. Ruševine važne utvrde iz XIII. stoljeća.
Borgia, talijanska plemićka obitelj španjolskog podrijetla, koja se početkom XV. stoljeća s Alfonsom (1378–1458), kasnijim papom → Kalistom III., naselila u Italiji. Najistaknutiji odvjetci, u vrijeme kojih obitelj dostiže najveću moć, jesu Rodrigo (1431–1503), poslije papa →… Nastavi čitati →
Borgia, Cesare, knez Romagne i vojvoda od Valentinoisa (Rim, 13. IX. 1475 – Viana, Navarra, 12. III. 1507). Izvanbračni sin pape → Aleksandra VI. Nakon očeva imenovanja papom (1492), postao nadbiskup Valencije, 1493. godine kardinal i obnašatelj mnogobrojnih… Nastavi čitati →
Borgia, Lucrezia, vojvotkinja od Ferrare (Subiaco, 18. IV. 1480 – Ferrara, 24. VI. 1519). Izvanbračna kći pape → Aleksandra VI. Da bi je iskoristio za svoje političke ciljeve, otac je najprije udaje za pesarskoga vojvodu Giovannija Sforzu. Razvrgnuvši… Nastavi čitati →
borgis, naziv za veličinu tiskarskih slova od devet tipografskih točaka.