Leipzig, grad u sav. zemlji Sachsen (Saska), 182 km jz od Berlina, ist. dio sred. Njemačke; 492 637 st. (aglomeracija Halle-Leipzig 1 373 658 st.). Smjestio se nedaleko od sutoka r. Pleisse, Parthe i Weibe Elster,… Nastavi čitati →
Leipziški proces, montirani sudski proces u Leipzigu 21. IX. – 23. XII. 1933. u kojem se sudilo komunistima za palež Reichstaga 27. II. 1933. Time se nacistički režim pokušao obračunati s “komunističkim nasiljem”, ali se… Nastavi čitati →
Leiria, grad i središte istoimenog okruga u zapadnom Portugalu, 117 km sjeveroistočno od Lisabona, regija Centro; 126 897
stanovnika (2011; regija Leiria 294 632 stanovnika). Smjestio se na rijeci Liz. Trgovačko i industrijsko središte bogate i plodne poljoprivredne okolice;… Nastavi čitati →
Leiria, okrug na zapadnom dijelu Portugala uz Atlantski ocean, 3517 km2, 470 930 stanovnika (2011). Sastoji se od 16 općina i 148 župa; pripada regiji Centro. Središte mu je istoimeni grad … Nastavi čitati →
Leiris, Michel, franc. pisac i etnograf (Pariz, 20. IV. 1901 – Saint-Hilaire, 30. IX. 1990). Pjesnik širokih zanimanja, oduševljen Afrikom (Fantomska Afrika), u poč. pod snažnim utjecajem nadrealista (Utvara), u prozi opsjednut mistikom… Nastavi čitati →
Leisegang, Hans, njemački filozof (Blankenburg, 13. III. 1890 – Berlin 5. IV. 1951). Profesor u Leipzigu (1920) i Jeni (1930), zatvoren (1934) zbog protivljenja nacistima, ponovno profesor u Jeni (1945) i Berlinu (1948). Istražujući helenističke… Nastavi čitati →
Leith, morska luka (2. po veličini u Škotskoj) Edinburgha, jugoist. Škotska, na juž. obali zaljeva Firth of Forth, s od središta Edinburgha. Dio gl. škot. grada od 1920. Kao Inverleith prvi se put spominje 1128. u povelji opatije Holyrood.
Leitha (mađ. Lajta), r. u Austriji i Mađarskoj, duga 180 km. Izvire u ist. Austriji, utječe u Dunav na SZ Mađarske, nedaleko od grada Mosonmagyaróvára. U doba Austro-Ugarske dijelom formirala granicu između Cislajtanije (Austrija) i Translajtanije (Mađarska).
Leitner, Ferdinand, njemački dirigent (Berlin, 4. III. 1912 – Zürich, 3. VI. 1996). Studirao u Berlinu, dirigirao u više njemačkih opernih kuća, najdulje u Stuttgartu (1947-69), zatim u Zürichu i Den Haagu. Stalni gost dirigent… Nastavi čitati →
lekcija (lat.) 1. Predavanje, usmeno izlaganje nastavne jedinice nekog predmeta i sl.; pren I tekst takva sadržaja (npr. odgovarajuće poglavlje u udžbeniku i sl.). 2. iron Pouka, opomena.
lekcionar (lekcionarij) (lat. knjiga čitanja), u Kat. crkvi, liturgijska knjiga sa svetopisamskim čitanjima za misu (čita lektor). Prvo je čitanje iz Staroga zavjeta, drugo iz novozavjetnih poslanica, treće iz evanđelja. Stari hrv. rukopisni lekcionari jesu Splitski evanđelistar (VIII. st.,… Nastavi čitati →
Lekenik, naselje i središte istoimene općine, Sisačko-moslavačka županija, Turopolje, oko 20 km sjeverozapadno od Siska i 21 km jugoistočno od Velike Gorice; naselje ima 1897, a općina 6032 stanovnika (2011). Na željezničkoj pruzi Zagreb–Sisak i cesti… Nastavi čitati →
lekit (grčki λήϰυϑος, lékythos), u antičkoj Grčkoj, keramička posuda vitka, valjkasta tijela, uska vrata s jednom drškom, koja je služila za čuvanje mirisnih ulja i soli za obredne svečanosti. Tzv. bijeli lekiti najljepši su proizvodi grčke keramike… Nastavi čitati →
Leko, Ivan, hrvatski pedagog i publicist (Proložac, kraj Imotskog, 18. X. 1914 – Zagreb, 30. III. 1983). Učiteljsku školu i studij pedagogije polazio u Zagrebu. Djelovao kao učitelj u raznim mjestima u Dalmaciji (1937–41); za… Nastavi čitati →
Leko, Josip, hrvatski političar (Plavna, općina Bač, Vojvodina, Srbija, 19. IX. 1948). Osnovnu školu i gimnaziju završio u Širokom Brijegu. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U 1970-ima i 1980-ima radio u Skupštini općine Novi Zagreb, bio je društveni… Nastavi čitati →
leksan (tvorničko ime lexan), polikarbonat, prozirni materijal koji služi za izradu sigurnosnih stakala.
leksem (leksički morfem), najmanja značenjska jedinica jezika (u općem jeziku to nazivamo riječju). Broj članova toga skupa nije ograničen (ali se može povećavati i smanjivati; taj skup jest leksik ili rječnik), za razliku od skupa gramema (gramatemi, gramatički morfemi; njihov je broj ograničen).
leksik ili rječnik, skup svih riječi jednoga jezika (opći leksik/rječnik), narječja ili kojega drugoga oblika jezika (npr. leksik/rječnik određene struke). Proučavanjem leksika bavi se jezikoslovna disciplina leksikologija, a izradbom knjižnih rječnika bavi se leksikografija.
leksikografija (grč.), popisivanje, sređivanje i tumačenje značenja riječi jednog ili više jezika; teorija i praksa izrade leksikografskih djela, sa sustavnim popisivanjem, opisom i tumačenjem značenja riječi, izraza, imena i dr.; također, naziv za sveukupnost leksikografskih djela neke kulture (npr. hrvatska… Nastavi čitati →
Leksikografski zavod Miroslav Krleža, središnji hrvatski leksikografski institut i najveći izdavač leksikografskih djela u Hrvatskoj. Utemeljen 1950. u Zagrebu, od 1962. Jugoslavenski leksikografski zavod (JLZ), od 1991. djeluje pod sadašnjim nazivom kao “javna ustanova u djelatnosti leksikografije i enciklopedike… Nastavi čitati →
