Bosanac, Stjepan, hrvatski pedagog i filolog (Bjelovar, 15. VIII. 1870 – Zagreb, 6. VIII. 1949). Doktorirao klasičnu filologiju u Beču 1894. Zalagao se za uvođenje nastave umjetnosti u gimnazije i za reformu školstva. Rektor Više pedagoške škole u Zagrebu… Nastavi čitati →
Bosanac, Tomo, hrvatski inženjer elektrostrojarstva (Stare Plavnice, kraj Bjelovara, 15. V. 1918 – Zagreb, 12. VIII. 2003). Profesor Elektrotehničkoga fakulteta u Zagrebu, član Odbora za izgradnju IRB-a i njegov direktor (1959–65). Bavio se elektrostrojarstvom i teorijskom elektrotehnikom. Član HAZU. Nagrada “Nikola Tesla” (1960).
Bosanac, Vesna, hrvatska liječnica i humanitarka (Subotica, 9. III. 1949). Specijalistica pedijatrica; ravnateljica bolnice u Vukovaru za vrijeme agresije od srpnja do studenog 1991. Prilikom bombardiranja bolnice istaknula se ustrajnim apelima hrvatskoj i svjetskoj javnosti.
bosančica (bosanica, bosanska ćirilica, zapadna ćirilica itd.), varijanta ćiriličnog pisma, rasprostranjena na području BiH i Hrvatske – uglavnom na području srednje Dalmacije i Dubrovnika; naziv uveo → Ćiro Truhelka 1889. Nastaje od XI/XII. stoljeća (npr. Kulinova listina, 1189),… Nastavi čitati →
Bosanquet, Bernard, engleski filozof (Rock Hall, 14. VI. 1848 – London, 8. II. 1923). Profesor na Oxfordu i St. Andrewsu (Škotska). Predstavnik neoidealizma; novohegelovac. Smatrao da je cijela stvarnost jedno jedino biće pojedinačne svijesti i da bića trajno traže… Nastavi čitati →
Bosanska Dubica, grad u BiH, na desnoj obali Une, nasuprot Dubici u Hrvatskoj s kojom je povezana mostom; 13 700 st. (1991). Prehr. i drvna ind., proizvodnja građev. materijala. Spominje se 1258. kao gl. grad hrv. dubičke župe. U… Nastavi čitati →
Bosanska Gradiška, grad u BiH, na desnoj obali Save, nasuprot Staroj Gradiški u Hrvatskoj; 16 989 st. (1991). Središte poljoprivr. kraja Lijevče polje. Prehr., drvna, tekst., građev. ind., proizvodnja strojeva i plast. masa. Pristanište i granični prijelaz; na cesti… Nastavi čitati →
Bosanska Krupa, grad u BiH, na Unskoj pruzi, uz desnu obalu Une; 15 320 st. (1991). Trg. središte stokom i žitom. Drvna ind., proizvodnja građev. materijala; rudarstvo (boksit). Prvi se put spominje 1286. kao Ostrožac, grad knezova Babonića. Od… Nastavi čitati →
Bosanski Brod, grad u BiH, na desnoj obali Save, nasuprot Slavonskom Brodu u Hrvatskoj; 14 045 st. (1991). Pristanište; rafinerija nafte; prehr., tekst. i metaloprerađivačku ind. Prije tur. vlasti (1536) jedinstveno naselje Berislavića Brod s obiju strana Save. Od… Nastavi čitati →
bosanski jezik → bošnjački jezik
Bosanski Novi, grad u BiH, na ušću Sane u Unu; 13 500 st. (1991). Želj. i cestovno križište; granični prijelaz (Dvor u Hrvatskoj). Drvna i tekst. ind., ciglana. Prvi se put spominje 1280. kao Novum Castrum, posjed knezova… Nastavi čitati →
Bosanski pašaluk, najviša vojno-upravna jedinica osmanlijske vlasti na području BiH, Dalmacije, Like, Slavonije te rubnih područja Srbije i Crne Gore. Službeni nazivi beglerbegluk i ejalet; naziv pašaluk popularan je naziv za funkciju i vlast paše te teritorij kojim… Nastavi čitati →
Bosanski Petrovac, grad u BiH, u Petrovačkom polju u kršu, podno Grmeča, na 700 m n. m.; 5332 st. (1991). Stočarstvo i šumarstvo. Ind. namještaja, tekst. ind. (sagovi) i proizvodnja plast. masa. Prvi se put spominje 1334.
Bosanski Šamac, grad u BiH, pri ušću Bosne u Savu; 6267 st. (1991) Osn. 1725. kao selo Lukačev Šamac. Želj. i cestovni prijelaz preko Save (Slavonski Šamac). Drvna, tekst. ind., proizvodnja bojlera.
Bosansko Grahovo, naselje na JZ BiH, središte Grahovskoga polja, na 859 m n. m., blizu hrv. granice; granični prijelaz Strmica prema Kninu; 2094 st. (1991).
bosansko-hercegovačka književnost. Počeci su već u srednjem vijeku, kada nastaju mnoga anonimna djela svjetovnog i crkvenog sadržaja. Bosanska se pismenost u to doba razvijala na bosančici, inačici ćiriličnog pisma na kojoj su napisani i najstariji spomenici bosansko-hercegovačke književnosti:… Nastavi čitati →
Bosansko-hercegovački ustanak 1875–78, započeo u lipnju 1875. bunom hrvatskih seljaka u zapadnoj Hercegovini (Gabela); proširio se na istočnu Hercegovinu, Bosansku krajinu, istočnu Bosnu i dio Sandžaka. Uzroci ustanka bili su neriješeni socijalni i agrarni odnosi… Nastavi čitati →
bosansko-ugarski ratovi (XII–XV. stoljeće), započeli u vrijeme vladanja ugarsko-hrvatskog kralja Stjepana III. koji 60-ih godina XII. stoljeća šalje vojsku protiv bosanskog bana Borića. Nastavljaju se kroz XIII. stoljeće, a kao jedan od povoda za intervenciju ugarskim vladarima poslužilo je… Nastavi čitati →
bosatsu (japanski iz sanskrta), u japanskom budizmu naziv za uzvišeno biće koje se u redu inkarnacija primaklo stupnju Bude, kao i za božanstva koja je pučko vjerovanje preuzelo iz drugih religija. Titula najviših vjerskih dostojanstvenika.
Bosboom-Toussaint, Anna Louisa Geertruida, nizozemska književnica (Alkmaar, 16. IX. 1812 – Den Haag, 13. IV. 1886). Poznata po svojim povijesnim romanima, među kojima se izdvajaju Kuća Lauernesse; Leycesterska trilogija (1846–55) i Major Frans (1874), koji se smatra prvim nizozemskim psihološkim romanom.
