japanski vosak, biljni vosak koji se dobiva iz plodova ruja (Rhus succedanea); gl. je sastojak palmitinska kiselina vezana kao glicerid. Ranije važan u tekst. ind. u Aziji, danas se još rabi i u proizvodnji gume, sapuna, svijeća i dr.
japansko kazalište. Japan ima višestoljetnu kaz. tradiciju. Najstariji podaci upućuju na šintoistička prikazanja tzv. kagura-plesove, s dvjema podvrstama: ljubavnim plesom utakagi i komičnim tamai. S budizmom se u VII. st. javlja simbolička pantomima: gigaku igrana pod velikim,… Nastavi čitati →
Japansko more, rubno more Tihog oceana, između Japana i ruskog otoka Sahalina na istoku i Rusije, Sjeverne i Južne Koreje na zapadu; 1 043 820 km2, prosječna dubina 1530 m, najveća 4226 m. Iz Japanskoga… Nastavi čitati →
japansko pismo, mješovito ideografsko-slogovno pismo, s hijeroglifima i slogovnim znakovima (kana). U Japanu se kin. pismo upotrebljavalo od IV. ili V. st., a najstariji sačuvani takvi tekstovi jesu s poč. VIII. st. Hijeroglifi su se koristili za zapis… Nastavi čitati →
Japet (grč. Iapetós), u grč. mitologiji titan, sin Urana i Geje; stariji Kronov brat. U borbi s titanima Zeus ga baca u Tartar. Preko sina Prometeja i unuka Deukaliona, praotac ljudskog roda, identificira se i s → Jafetom.
Japetić, najviši vrh Samoborskoga gorja; 879 m. Na vrh je 1960. prenesena 12 m visoka piramida koja je od 1889. bila na Sljemenu.
Japetidi ili Japetionidi (grč. Iapetionídai), u grč. mitologiji četiri sina titana Japeta: Prometej, Epimetej, Atlas i Menecije.
Japodi (grčki Iápodes, latinski Japodes), ilirsko pleme koje je obitavalo na području Like i Pounja; nakon provale Kelta u IV. st. pr. Kr., prisutni su i keltski utjecaji (Stralon). U starije doba sudjelovali su u seobama prema južnoj Italiji;… Nastavi čitati →
Jappelli, Giuseppe, talijanski graditelj i oblikovatelj vrtova (Venecija, 14. V. 1783 – Venecija, 8. V. 1852). Učio na Akademiji u Bologni. U različitim povijesnim stilovima osmislio prostrane parkove s paviljonima u Cremoni, Rimu, Milanu i… Nastavi čitati →
Japurá, Rio, rijeka u jugoistočnoj Kolumbiji (gdje se zove Caquetá) i sjeverozapadnom Brazilu; duga 2100 m. Izvire u Središnjim Kolumbijskim Kordiljerima, teče istočno i jugoistočno kroz tropsku kišnu šumu do ušća u Amazonu kraj Teféa, gdje tvori mrežu kanala… Nastavi čitati →
Jaques-Dalcroze, Émile, švicarski pedagog i skladatelj (Beč, 6. VII. 1865 – Ženeva, 1. VII. 1950). Studirao u Ženevi, Beču i Parizu, 1890–92. dirigent u Alžiru, od 1892. u Ženevi profesor na Konzervatoriju. Razvio “ritmičku… Nastavi čitati →
Jarac ili Capricornus, zviježđe juž. neba. Pripada zviježđima Zodijaka. Najsjajnija zvijezda u zviježđu Jarca je Delta Capricorni (Deneb Algiedi), binarna zvijezda s magnitudom 2,9.
jaram (staroslav.), drvena naprava za uprezanje životinja (vola, krave) u kola ili plug.
jaram ili mlat (Sphyrna zygaena), riba hrskavičnjača, morski pas iz por. mlatova (Sphyrnidae), u Jadranu do 1,5 m dužine (inače do 4 m, i do 700 kg); obalno-pelagička vrsta, najčešća u toplim morima; leđa siva ili smećkasto-crnkasta, trbuh… Nastavi čitati →
jarbol (dalmatski od lat.), vertikalno ili koso postavljena drvena ili čelična greda na palubi broda. Prije je j. nosio jedro, a u novije vrijeme na j. se nalaze uređaji za signalizaciju, antene, daljinomjeri i drugi uređaji.
Jarc, Miran (pseudonim Janez Suhi), slovenski književnik (Črnomelj, 5. VII. 19020 – Pugled, kraj Staroga Loga, 24. VIII. 1942). Studirao u Zagrebu i Ljubljani. Istaknuti predstavnik slovenskog ekspresionizma. Pisao pjesme (objavio tri zbirke Čovjek i noć… Nastavi čitati →
jard (engl. yard), znak yd, korak, angloamer. jedinica duljine, definirana s pomoću metra (1963): 1 yd = 0,914399 m. Manje jedinice (izvedene iz jarda ali ne na decimalnom principu) jesu: foot (ft) i inč (inch, in); 1 yd =… Nastavi čitati →
Jareb, Jere, hrvatski i američki povjesničar (Šepurine, Prvić, 3. V. 1922 – Charlottesville, SAD, 21. XI. 2017). Doktorirao suvremenu europsku povijest na Sveučilištu Columbia (1964). Bio je profesor povijesti i predstojnik Odjela za povijest i političke… Nastavi čitati →
jarebice ili kamenjarke (Alectoris), rod ptica iz por. fazana; u nas živi kao ptica stanarica kamenjarka (grivnja) (A. graeca) u suhim, stjenovitim predjelima s malo vegetacije; vrlo cijenjena lovna divljač; brojnost joj naglo pada.
