Martinšćica, naselje kraj Rijeke, u općini Kostrena, u istoimenoj uvali dugoj 1400 m, širokoj 300 m; 20 stanovnika. Remontno brodogradilište »Viktor Lenac«.
Martinšćica, naselje na zapadnoj obali otoka Cresa, u Primorsko-goranskoj županiji; 132 stanovnika (2011). Poljodjelstvo, ribarstvo; destilerija eteričnih ulja (kadulja, ružmarin). Župna crkva sv. Martina (XVI. st.); samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša sv. Jeronima (XVI. st.). U blizini je veliko apartmansko naselje Miholašćica.
Martinů, Bohuslav, češki skladatelj (Polička, 8. XII. 1890 – Liestal, kraj Basela, 28. VIII. 1959). Studirao u Pragu i Parizu, 1941–53. živio u SAD-u, poslije u Italiji, Francuskoj i Švicarskoj. Jedan od najistaknutijih čeških skladatelja… Nastavi čitati →
martirij (latinski: martyrium prema grčkom: mártyros mučenik), svjedočenje, napose svjedočenje vjere. U kršćanstvu, s obzirom na progone ranih kršćana, pojam dobiva i značenje muke, mučeništva, stradanja za vjeru; martir, svjedok vjere, mučenik; martirologij (latinski: martyrologium), liturgijska knjiga… Nastavi čitati →
martolozi (tur. od novogrč. naoružani ljudi), pripadnici pomoćnih osman. voj. postrojba jugoist. Europe. U vrelima se bilježe od XV. st. Isprva novačeni među domaćim kršć. življem, poslije ugl. sastavljeni od muslimana. U vojsci služili kao pješaci, konjanici i posada u… Nastavi čitati →
Martonne, Emmanuel de, franc. geograf (Chabris, 1. IV. 1873 – Sceaux, 25. VII. 1955). Prof. u Rennesu, Lyonu i Parizu. Uređivao časopis Annales de Géographie. Gl. djela: Rasprava o fizičkoj geografiji; Središnja Europa; Geografske regije Francuske.
Martorell, Joanot, katalonski pisac (Gandía, o. 1413 – Valencia, 1468). Proslavio se viteškim romanom Tirant Bijeli, za koji je karakterističan realizam, humor, karikatura, a pisan je sočnim jezikom i zanimljivim stilom. Roman je doživio veliku popularnost, više… Nastavi čitati →
Martov, Julius (Julij Osipovič Cederbaum), rus. političar (Istanbul, 24. XI. 1873 – Berlin, 4. IV. 1923). Doselio u Odesu 1877. i Petrograd 1882. Član Ruske socijaldem. radničke partije (RSDRP) od 1892, osnovao s V. I.… Nastavi čitati →
Martovo (Marsovo) polje (latinski Campus Martius), u antičkom Rimu, područje smješteno sjevernozapadno od Kapitolija, uz obalu Tibera. U doba Republike tamo su se održavale narodne skupštine (comitia centuriata), a potkraj Republike i u carsko doba podignuta su… Nastavi čitati →
Martucci, Giuseppe, talijanski skladatelj, pijanist i dirigent (Capua, 6. I. 1856 – Napulj, 1. VI. 1909). Studirao u Napulju, profesor na konzervatorijima u Napulju i Bologni, kao pijanist koncertirao u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj.… Nastavi čitati →
marturina (od lat. martes kuna) ili kunovina, u srednjovj. hrv. pravu, naziv za vrstu poreza na zemlju koji se plaćao kuninim kožama, a poslije i u novcu, na području tadašnje Slavonije (teritorij između Gvozda, Save i Drave). Ubirao se… Nastavi čitati →
Marulić, Marko, hrvatski književnik (Split, 18. VIII. 1450 – Split, 5. I. 1524). U latinskim djelima potpisuje se kao Marcus Marulus Spalatensis, Marcus Marulus Delmata, a u hrvatskima kao Marko Pečenić, što svjedoči o podrijetlu… Nastavi čitati →
Marun, Lujo (Stjepan), hrv. arheolog (Skradin, 10. XII. 1857 – Knin, 15. I. 1939). Franjevac, od 1885. kao amater istraživao kraj Knina. Svojim iskapanjima dao temelje starohrv. arheologiji. U Kninu utemeljio Kninsko starinarsko društvo, njegovim… Nastavi čitati →
Maruna, Boris, hrvatski pjesnik (Podprag, Jasenice, 13. IV. 1940 – Zagreb, 14. VI. 2007). Nakon gimnazije emigrirao (Italija, Španjolska, Argentina), u SAD-u magistrirao angloameričku književnost. Od 1990. ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, od 2003. veleposlanik u Čileu.… Nastavi čitati →
Maruševec, naselje i središte istoimene općine u Varaždinskoj županiji, 12 km jugozapadno od Varaždina; naselje ima 460 stanovnika, a općina 6381 stanovnika (2011). Poljodjelstvo, stočarstvo; pilana. Crkva sv. Jurja (XV. st.), dvorac obitelji Vragović,… Nastavi čitati →
Maruševski, Olga, hrv. povjesničarka umjetnosti (Popovača, 17. IX. 1922 – Zagreb, 29. XI. 2008). Završila Filoz. fak. u Zagrebu. Istražuje umjetnost XIX. st. u Hrvatskoj Iso Kršnjavi kao graditelj; Od Manduševca do Trga Republike, Maksimir.
Marušić, Branko, hrv. arheolog (Planina, kraj Rijeke, 8. X. 1926 – Pula, 7. I. 1991). Završio Filoz. fak. u Ljubljani, gdje je predavao. Istraživao kasnoant., ranokršć. i srednjovj. spomenike i arheol. nalazišta u Istri. Voditelj… Nastavi čitati →
Marušić, Daniel, hrvatski televizijski redatelj (Zadvarje, 21. IX. 1931 – Zagreb, 26. V. 2009). Od 1957. na Televiziji Zagreb režirao više od 200 emisija, prvu hrvatsku televizijsku operu (Putovanje, I. Lhotka-Kalinski), niz popularnih igranih serija; najgledanije Naše malo misto (1970–71).
Marušić, Joakim, hrvatski televizijski scenarist i redatelj (Split, 26. VIII. 1937 – Zagreb, 26. XI. 1985). Na Televiziji Zagreb dramatizirao i režirao mnogobrojna djela hrvatskih pisaca, među kojima se ističe serija U registraturi, 1974. Najveći projekt… Nastavi čitati →
Marušić, Joško, hrv. redatelj animiranih filmova i karikaturist (Split, 27. III. 1952). Diplomirao arhitekturu, od 1978. bavi se animiranim filmom nastavljajući na tradiciju Zagrebačke škole crtanog filma (Riblje oko, 1980. i dr.). Potaknuo studij animiranog… Nastavi čitati →
