kozlinac (Astragalus), biljni rod iz por. leptirnjača (Fabaceae), s više od tisuću i pol vrsta; neke su dobre krmne biljke, ali ima i otrovnih. Vrsta A. gummifer daje gumu tragakant. Poznatiji: kukičasti k. (A. hamosus), niskostabljični k.… Nastavi čitati →
Kozma Prezviter, bug. književnik (X–XI. st.). Poznat po spisu Besjeda protiv bogumila (kraj X. ili poč. XI. st.), koja predstavlja važan izvor podataka o bug. vjerskim i društv. prilikama u vremenu pojave bogumilskog pokreta.
Kozma Prutkov, knjiž. pseud. A. N. Tolstoja i braće Žemčužnikov. Pisac kojega su izmislili predstavlja ograničenog birokrata koji umišlja da je velik mislilac i pjesnik. U časopisima Suvremenik i Iskra objavljivali su basne, komedije, aforizme i pjesme, vrlo često… Nastavi čitati →
kozmetika (grč.), struka koja se bavi njegovanjem i održavanjem zdrave kože i njezinih adneksa (kosa, nokti), a katkad i korektivnim postupcima za ispravljanje estetski neprimjerenih defekata kože. Kozmetičke intervencije prakticiraju se od prapovijesti, a u starim civilizacijama već su sastavni… Nastavi čitati →
kozmetologija (grč.), dio dermatologije koji se bavi uklanjanjem i popravljanjem pojedinih nedostataka kože. Najčešće su to korekcijski zahvati i liječenje u predjelu lica ili otkrivenih djelova tijela (npr. obasjavanje ultraljubičastim zrakama, epilacija).
kozmička brzina, brzina koju tijelo izbačeno sa Zemlje treba dobiti da bi se održalo u kružnoj putanji oko Zemlje svladavajući centrifugalnu silu zbog Zemljine gravitacije (tzv. prva k. b., 7,9 km/s) ili da bi se po paraboličnoj stazi udaljilo… Nastavi čitati →
kozmička prašina, vrlo sitne čestice čvrste tvari u svemiru, međuzvjezdana tvar i meteorska prašina; apsorbiraju svjetlost zvijezda i u galaksijama stvaraju tamne oblake (nebule). Oko 5000 t kozmičke prašine padne godišnje na Zemlju.
kozmičke zrake, struje (snopovi) visokoenergetskih čestica iz svemira. Sastoje se od protona, alfa-čestica, lakših jezgara (primarne k. z.) koje se sudaraju s atomskim jezgrama Zemljine atmosfere i izazivaju stvaranje mezona, hiperona koji dolaze na Zemlju kao “pljuskovi” kozmičkog zračenja… Nastavi čitati →
kozmičko pozadinsko zračenje, slabo elektromagn. zračenje iz svemira. Pretpostavlja se da je to ostatak zračenja nastalog pri oblikovanju svemira. Otkrili su ga 1956. Arno Penzias i Robert Wilson, koji su dobili za to Nobelovu nagradu 1978. K. p. z.… Nastavi čitati →
kozmogonija (grč.), znanost o postanku i razvoju svemira. Od ant. vremena zasnovana je na mitološkim i filoz. pretpostavkama. Hipoteze o postanku svemira dali su R. Descartes (1644), G. L. Buffon, I. Kant (1755). Prva matematički utemeljena hipoteza o postanku svemira… Nastavi čitati →
kozmografija (grč.), znanstv. disciplina koja se bavi proučavanjem svemira.
kozmologija (grčki: kózmos svijet; svemir; red; logos riječ; pojam), filozofsko-znanstveni pristup cjelini svemira (postanak, razvoj, svrha). Uključuje nastojanje fizike, astronomije i matematike da objasni svemir. Razlikuje se od kozmogonije po tome što uključuje i proučavanje procesa u svemiru i njihovih… Nastavi čitati →
kozmonautika (grč., lat.), istoznačnica za → astronautiku u rus. jeziku.
kozmopolitizam (prema grč.), svjetonazor koji, nasuprot patriotizmu, prvenstveno zagovara jedinstvo ljudi širom svijeta; ideja po kojoj humani i prosvijećeni ljudi uspostavljaju odnose bez obzira na nac., vjerske i drž. granice. Zagovaranje zajedništva, sloge ljudi i naroda cijeloga svijeta kao nadvladavanje… Nastavi čitati →
kozmos (grčki: kózmos svijet; svemir; red), svemir, svijet shvaćen kao uređen sustav nasuprot kaosu. U grčkoj mitologiji kozmos nastaje iz prapočetnoga kaosa. U grčkoj filozofiji, kozmos je svijet prožet logosom, skladno uređen kozmičkim umom, što ostaje glavna ideja svih spekulativnih… Nastavi čitati →
kozmoteizam (grč.), filoz.-religijsko učenje po kojem je bog imanentan kozmosu, koji je njegovo očitovanje. To shvaćanje prihvaćaju pojedine animističke, politeističke i panteističke religije (hinduizam, budizam, taoizam).
kozmozoi (grč.), hipotetski najsitniji mikroorganizmi koji dolaze na Zemlju iz svemira, čime se nastojalo objasniti podrijetlo života na Zemlji. Po jednoj teoriji njih prenose meteoriti, a po drugoj kreću se svemirom tjerani pritiskom svjetla.
kozokrvnice (Caprifoliaceae), por. ugl. drvenastih dvosupnica (Dicotyledone), većinom grmova, nasuprotno smještenih listova i uvijek dvospolnih cvjetova, s čaškama od pet više ili manje sraslih lapova; vjenčić sulatičan. U nas rodovi: bazga (Sambucus), udikovina (Viburnum) i kozja krv, kozokrvina (Lonicera).
kozorepac ili vabić (obični k., Squilla mantis), grabežljivi rak iz reda ustonožaca (Stomatopoda) s pjeskovita i muljevita priobalnog dna Sredozemnog mora (na dubini od 20–100 m), dug do 20 cm, čest i u Jadranu.
kozorog ili alpski kozorožac (Capra ibex), vrsta dvopapkara, preživač iz por. šupljorožaca (Bovidae), potpor. koza (Caprinae). Blijedosmeđa do blijedosiva krzna, kratke brade, živi u planinama iznad granice šuma, u stadima; dobro se penje i skače, aktivan ugl.… Nastavi čitati →
