veljača, drugi mjesec u godini; naziv povezan s riječima za nestalno vrijeme. Naziv februar internacionalizam je, iz lat. februarius koji je u rimskom kalendaru bio povezan s praznikom pomirbe i čišćenja (15. II.). Po njemu, i po starom slavenskom… Nastavi čitati →
Veljačić, Čedomil, hrvatski filozof (Zagreb, 18. VI. 1915 – San Francisco, 28. XII. 1997). Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1939. S → R. Katičićem i → S. Petrovićem sudjeluje u osnivanju katedre indologije na Filozofskom fakultetu… Nastavi čitati →
Veljačka revolucija → Februarska revolucija
Veljački patent, zakon koji je donio 28. II. 1861. car Franjo Josip kao dopunu → Listopadskoj diplomi iz 1860. Zakon je značio vraćanje na apsolutizam s pravom vladara na zakonodavnu sankciju i raspuštanje zakonodavnih tijela. Sužavanje prava Carevinskoga… Nastavi čitati →
Veljkov, Aleksandar, hrvatski kemičar (Budimpešta, 6. V. 1847 – Budimpešta, 29. IV. 1878). Doktorirao u Beču (1869). Nakon rada na Politehnici u Budimpešti, postao prvi profesor kemije na Zagrebačkom sveučilištu (1875). Utemeljio nastavu kemije i obavio predradnje za izgradnju… Nastavi čitati →
veljotski jezik, odvjetak dalmatskoga jezika koji se govorio na otoku Krku (jezik viklasun, veljotski Vikla za grad Krk, od lat. civitas vetula “stari grad”; to je dalo tal. ime Veglia) do kraja XIX. st. Osim što je… Nastavi čitati →
vena kava (lat. vena cava), dvije gl. vene koje skupljaju krv iz gornjih (gornja šuplja vena – vena cava superior) i donjih dijelova tijela (donja šuplja vena – vena cava inferior). Obje utječu u desnu srčanu pretklijetku.
Venancije Fortunant (lat. Venantius Fortunatus), latinski pjesnik (gornja Italija, o. 530 – Poitiers, o. 600). Školovao se u Ravenzi, djelovao u Galiji i postao biskup u Poitiersu. Najznačajniji pjesnik merovinške epohe. Napisao ep o životu sv. Martina iz Toursa, zbirku… Nastavi čitati →
Vendée, dep. u zap. Francuskoj, regija Pays de la Loire, uz obalu Atlantika; 6720 km2, o. 550 000 st. Gl. grad La Roche-sur-Yon. Obuhvaća močvarno nizinsko područje (Marais Poitevinin; dijelom isušeno i pretvoreno u obradive površine), koje… Nastavi čitati →
vendémiare, prvi mjesec u franc. revoluc. kalendaru (21/22. ili 22/23. IX. do 22/23. X).
Vendi (Wenden, Winden, Windische), nekadašnji opći germ. naziv za Slavene, ostao za Lužičke Srbe i Slovence u Koruškoj.
Vendôme, Louis Joseph, franc. general (Pariz, 1. VII. 1654 – Vinaroz/Vinaròs, 15. VI. 1712). Sudionik franc.-niz.-španj. rata 1672–78. i falačkog rata 1688–97. U ratu za španj. baštinu 1701–14. ključni franc. general.
vene (lat.), žile koje iz raznih dijelova tijela ili organa vode krv prema srcu. Svim venama, osim pupčanom i plućnim venama, teče krv siromašna kisikom. Mnoge v. imaju zaliske koji sprječavaju povratni protok krvi. Med. specijalnost koja se bavi bolestima… Nastavi čitati →
Venecija (tal. Venezia), grad i luka u sjeveroist. Italiji; 270 277 st. Smjestio se u Venecijanskoj laguni na 118 otoka (sa 177 kanala i o. 400 mostova) između ušća rijeka Po i Piave, na obali Jadranskoga mora. Aglomeracija obuhvaća stari… Nastavi čitati →
Venecija (Mleci, Mletačka Republika; talijanski Venezia, Repubblica di San Marco), grad država nastao između V. i VII. st. (prema predaji 25. III. 421); ime prema plemenu Veneta, koji su u mletačkoj laguni obitavali baveći se lovom i ribolovom. Stanovnici porušenih… Nastavi čitati →
venecijanska škola, skupina niz. i tal. skladatelja koji su o. 1530. do 1620. djelovali u Veneciji pridonijevši glazb. prevlasti Italije. Znatnom primjenom kromatike, neuobičajenim modulacijama, stapanjem vokalnosti i instrumentalnosti, unošenjem određenih elemenata vokalnog stila (imitacija) u instrum. djela, uvođenjem… Nastavi čitati →
Venecijanski zaljev (tal. Golfo di Venezia), zaljev u sjev. dijelu Jadranskoga mora, od delte r. Po (Italija) do obale Istre, dug 95 km, dubok do 34 m. U zap. je dijelu V. z. u užem smislu (Laguna Veneta), a… Nastavi čitati →
venepunkcija (lat.), uzimanje uzorka krvi iz žile (obično iz vene) ubodom igle. Najčešće se izvodi u dijagnostičke svrhe.
Venera (latinski: Venus), u rimskoj mitologiji, božica ljepote i ljubavi. Isprva staroitalska božica proljeća, poslije i spolnog užitka. Poistovjećena s grčkom božicom Afroditom.
Venera, planet u Sunčevu sustavu, drugi od Sunca, Zemlji najbliži. Poslije Sunca i Mjeseca najsjajnije nebesko tijelo. Vidi se kao zvijezda Danica jutrom, kao Večernjica navečer. Manja od Zemlje (o. 80% Zemljine mase), ophodno vrijeme oko Sunca 224,7 dana.… Nastavi čitati →
