astrofizika (grčki), grana astronomije koja proučava fizički ustroj i kemijski sastav svemirske tvari, razvoj svemirskih tijela i izvore i pretvorbu energije u zvijezdama i galaksijama. Razvijala se od kraja XIX. stoljeća koristeći se rezultatima i metodama fotometrije i spektroskopske analize,… Nastavi čitati →
astrofobija (grčki), strah od grmljavine i munje.
astrognozija (grčki), poznavanje zvjezdanog neba koje ima 88 zviježđa. Astrognostička pomagala: nebeski globusi, zvjezdani atlasi i karte neba.
astrograf (grčki), astronomski instrument za fotografiranje neba radi određivanja koordinata položaja nebeskih tijela.
astroida (grčki), algebarska krivulja 6. reda iz klase hipocikloida.
astrokompas (grčki), sprava za određivanje smjera promatranjem svemirskih tijela.
astrolab (grčki i latinski), stara astronomska sprava za mjerenje visine nebeskih tijela. Poslije se upotrebljavao u navigaciji.
astrolatrija (grčki), astralni kult, štovanje, obožavanje i kult nebeskih tijela (npr. Sunca, Mjeseca i dr.), čest u mitologijama drevnih naroda (Babilon, Egipat, Indija, Kina, Peru, Meksiko).
astrologija (grčki: aster zvijezda, logos riječ; znanost), umijeće proricanja čovjekove sudbine na temelju položaja planeta i zvijezda. Proširila se iz Kaldeje, u ←IV. stoljeću njome se bave grčki učenjaci u Aleksandriji, u Rimu poznata kao egipatska mudrost, a u srednjem… Nastavi čitati →
astrometrija (grčki) ili položajna astronomija, grana astronomije koja se bavi mjerenjem položaja nebeskih tijela. Sferna astrometrija utvrđuje geometrijske odnose na sferi i vremenske promjene; geodetska astrometrija, geofizička astrometrija, meridijanska (fundamentalna) astrometrija, ekvatorijalna astrometrija, astrografska astrometrija, i radioastrometrija.
astronautika (analogno prema aeronautika; od grčkoga: aster zvijezda, nautike plovidba) ili kozmonautika (od grčkoga: kozmos svemir, nautike plovidba), interdisciplinarna grana koja proučava tehniku leta i navigacije u svemiru te upotrebu svemirskih letjelica u znanstvene i druge svrhe. Problemima… Nastavi čitati →
astronomija (grčki), zvjezdoznanstvo, proučavanje pojava u svemiru i njegov ustroj. Jedna od najstarijih znanosti. Nastala iz praktičnih potreba kod raznih naroda i kultura (Kinezi, Indijci, Babilonci, Egipćani, Grci). Nakon što su zabilježene neke važne spoznaje o svemiru (katkad i pretkazivane),… Nastavi čitati →
astronomska fotografija, primjena fotografije na snimanje nebeskih tijela uz pomoć dalekozora.
astronomska jedinica, mjerna jedinica duljine izvan SI, dopuštena u astronomiji. Jednaka je srednjoj udaljenosti Sunca i Zemlje (149 597 870 km).
astronomska navigacija, grana navigacije koja položaj broda određuje na temelju motrenja nebeskih tijela i umjetnih satelita.
astronomske koordinate, par brojeva koji određuje astronomska mjesta zvijezda na nebeskoj kugli. Mogu se usporediti sa stupnjevima dužine i širine na Zemlji. Postoji više astronomskih koordinatnih sustava (npr. azimutski, ekvatorski, ekliptički, galaktički).
astronomski instrumenti, uređaji koji prate položaje nebeskih tijela i zračenje koje dolazi od njih. Postoje teleskopi refraktori, reflektori, radioteleskopi, teleskopi na gama-zračenje. Ima i uređaja koji se šalju u svemir odakle odašilju informacije o svemirskoj tvari.
Astruc, Alexandre, francuski filmski i televizijski redatelj, scenarist, kritičar i teoretičar (Pariz, 13. VII. 1923). Zastupa ideju o filmskom jeziku kao najobuhvatnijem koji postoji te vidi film kao spoj književnosti, slikarstva, glazbe i samog filma, suprotstavljajući se… Nastavi čitati →
Astrup, Nikolai, norveški slikar i grafičar (Bremanger, 30. VIII. 1880 – Jolster, 1. I. 1928). U svijetlom koloritu romantičnog slikarstva bilježio norveške krajolike (Fjord pri zalasku sunca); utjecao na naraštaje norveških slikara.
Asturias (Asturija), provincija i autonomna zajednica te povijesna regija (Asturija) u sjeverozapadnoj Španjolskoj, između Kantabrijskoga gorja i Biskajskoga zaljeva; 10 565 km2,
1 042 608 stanovnika (2016). Graniči s autonomnim zajednicama Galicijom (provincija… Nastavi čitati →
