Nirvanas, Pavlos (pravo ime Petros Apostolidis), grč. književnik (Mariupolj, Ukrajina, 1866 – Atena, 18. XI. 1937). Po zvanju liječnik. Pisao pripovijesti i romane s tematikom iz otočnog života. Pisao i eseje. Važnija djela: zbirka lirike Milozvučan izvor;… Nastavi čitati →
Nisa, uobičajeni hrv. naziv za pograničnu rijeku između Njemačke (tamo se naziva Neisse) i Poljske (→ Nysa Łużicka).
nisan (hebrejski: nisan ili nissan, iz akadskoga: nisanu prvi plodovi), u židovskom kalendaru, prvi mjesec vjerske godine i sedmi mjesec građanske godine (osmi mjesec u prijestupnoj godini). Ima 30 dana i odgovara dijelu ožujka i travnja gregorijanskoga… Nastavi čitati →
Niske Ture (njem. Niedere Tauern), planinska skupina u Ist. Alpama, sred. Austrija. Pružaju se u dužini od 120 km između rijeka Enns i Mure. Najviši vrh Hochgolling, 2863 m; najpovoljniji prijevoj Radstädter Tauern na 1738 m. Podijeljene su na Radstädter… Nastavi čitati →
NIST (krat. od engl. National Institute of Standards and Technology), Nac. zavod za norme i tehniku (do 1988. naziv National Bureau of Standards, NBS). U sklopu Ministarstva trgovine SAD-a, bavi se mjeriteljstvom i normiranjem, uvođenjem novih tehnika i postupaka u gospodarstvu.
nistagmus (grč.), nehotični, brzi ritmički pokreti očnih jabučica, koji mogu biti okomiti, vodoravni, kružni ili kombinirani. Svaki se pokret n. sastoji od sinkronih pokreta jabučica u jednom smjeru i natrag. N. se javlja kod raznih bolesti i anomalija oka, ali… Nastavi čitati →
Niš, grad u Srbiji; 173 390 st. Leži u zap. dijelu istoimene kotline, na r. Nišavi. Nastao na mjestu rim. naselja Naissus (spominje ga Ptolemej u II. st.); razoren u V. st. za vrijeme seobe Huna. Kratko vrijeme… Nastavi čitati →
niša (franc.), u arhitekturi, polukružna ili četvrtasta udubina u zidu za smještaj različitih predmeta (kip, poprsje, vaza), a u crkvama oltara, tabernakula i nadgrobnih spomenika. Rim. ju je graditeljstvo preuzelo od sirijskoga; javlja se u Bizantu (ugl. urešena mozaikom), te… Nastavi čitati →
nišan (tur.), nadgrobni spomenik na musl. grobu.
nišan (tur.) ili ciljnik, mehan. ili optička naprava na streljačkom i topničkom oružju koja pomaže pri ciljanju. Mehanički n. sastoji se od nepomičnog prednjeg n. (tzv. mušica) i stražnjeg n., koji se može namještati po visini. Optički n. najčešće… Nastavi čitati →
Nišava, rijeka u Bugarskoj i Srbiji; duga 178 km, porječje 3950 km2. Izvire u Bugarskoj, ispod Koma (jedan od vrhova Stare planine); u Srbiju ulazi 5 km uzvodno od Dimitrovgrada. Kompozitna dolina, sastoji se od Niške,… Nastavi čitati →
Niška Banja, grad u jugoist. Srbiji; 4433 st. Leži u podnožju Koritnika (dio Suve planine), na cesti Niš–Sofija, 10 km od Niša. Poznato lječilište (radioaktivna voda) i turist. središte. Znana Rimljanima još u II. st. Kao moderno turist. naselje… Nastavi čitati →
ništavost ili ništavnost, jedan od oblika nevaljanosti prav. posla. Ništavi posao ne proizvodi pravne učinke (zbog neke manjkavosti ili neispunjenja nekog uvjeta).
Niterói, grad u saveznoj državi Rio de Janeiro, jugoistočni Brazil; 487 562 stanovnika (2010), površina 133 km2. Leži na istočnoj obali zaljeva Guanabara, nasuprot Rio de Janeiru, s kojim je povezan cestovnim mostom, željeznicom i trajektom. Osnovan… Nastavi čitati →
Nithard (latinski: Nithardus), franački povjesničar (oko 800 – kraj Angoulêmea, 14. V. 844). Nezakoniti sin Berte, kćeri Karla Velikoga, i Karlova carskoga kancelara i pjesnika Angilberta. Tijekom prijestolnih borbi, koje su nakon smrti Luja Pobožnog izbile među njegovim… Nastavi čitati →
Nitra (njem. Neutra, mađ. Nyitra), grad u Slovačkoj, kraj Nitrianský; 87 285 st. Leži na istoimenoj rijeci. Osn. u ranome sr. vijeku; u IX. st. središte grofovije Nitre, poslije uporišno i vjersko središte. Gradom proglašena 1248. Središte poljoprivr. regije.… Nastavi čitati →
nitracija ili nitriranje, vrsta kem. reakcije u kojoj se nitro grupa (-NO2) dodaje molekuli miješanjem s dušičnom kiselinom. Važan proces u org. kem. ind. (u proizvodnji bojila, herbicida, eksploziva i dr.).
nitrati, soli ili esteri nitratne (V) ili dušične kiseline. Od svih poznatih soli najtopljiviji su u vodi. Nastaju u prirodi djelovanjem mikroorganizama iz amonijaka i org. tvari koje sadrže dušik (nitrifikacija). Neki n. upotrebljavaju se kao umjetno gnojivo, eksplozivi ili kao konzervansi hrane.
