Kržan, Antun, hrvatski filozof i teolog (Marija Gorica, 8. VI. 1835 – Zagreb, 6. XI. 1888). U Rimu postigao doktorat filozofije (1859) i teologije (1863). Zaređen za svećenika 1862. Od 1874. prvi redoviti profesor na… Nastavi čitati →
Kržić, Ognjen, hrvatski vaterpolist (Dubrovnik, 13. III. 1969). Član VK Jug (Dubrovnik) i VK Jadran (Split). Bio je dvaput prvak države i triput osvajač kupa. S ekipom Jadrana dvaput osvojio Kup europskih prvaka (KEP), a s Jugom… Nastavi čitati →
ksantin, purinska baza u obliku bijelih kristala koji se grijanjem raspadaju. Nalazi se u krumpiru, kvascu, čaju, sjemenkama kave i dr. Od k. se dobivaju kofein, teofilin i teobromin.
Ksantip, atenski političar (prva pol. ←V. st.). Periklov otac i suprug Klistenove nećakinje Agariste. Nakon Klistenove smrti vođa atenskog demosa i protivnik Miltijada. God. ←484. žrtva mjera ostracizma; ←480. pomilovan. God. ←479. kao strateg predvodio atensku vojsku u bitki… Nastavi čitati →
Ksantip, vođa najamnika u I. punskom ratu (u. ←255). Podrijetlom iz Sparte. Porazio rim. vojsku u Tunisu (←255). Ubijen na povratku u Spartu.
Ksantipa (grč. Ksanthíppē), Sokratova supruga. Prema ant. predajama slovila za prkosnu i svadljivu osobu, možda i nepravedno, s obzirom na Sokratove posve nekućanske angažmane. pren Svađalica, oštrokondža.
ksantofil, žuta biljna boja, nastaje oksidacijom karotena. Nalazi se u požutjelom lišću.
ksantogenske kiseline, monoesteri ditiougljične kiseline, nema ih u slobodnom stanju. Njihove soli (ksantogenati ili ksanati) upotrebljavaju se u vinogradarstvu (sredstva protiv štetočina) i kao ubrzivači vulkanizacije kaučuka.
ksantom (grč.), žućkasta čvorasta tvorba koja nastaje zbog odlaganja serumskih lipoproteina u makrofage. K. može biti izoliran, najčešće na Ahilovoj tetivi, ili se pojavljuje razasuto po koži trupa i udova.
Ksar-el-Boukhari, također Boghari, grad u vilajetu Al-Midyah (Medea), sjev. Alžir, na r. Chelif, 100 km j od Alžira; 67 400 st. Trg. središte stočarskog kraja; obrti.
Ksar-el-Kebir, bivši Alcázarquivir, grad u provinciji Tangier-Tétouan, Maroko, na r. Loukkos, 150 km si od Rabata; 124 200 st. Trg. središte poljoprivr. kraja. Osn. u VIII. st. Sačuvana jedna od najstarijih džamija u zap. Maroku.
Ksaverski, Franjo, sv. → Franjo Ksaverski, sv.
Ksenije (grč.), naziv Marcijalovih epigrama od po jednog elegijskog distiha, kojima su bili popraćeni darovi prijateljima za rim. svečanost saturnalija.
ksenobiotici (grč.), kem. tvari strane biol. sustavu; lijekovi i sve ostale tvari koje se ne stvaraju u organizmu.
Ksenofan (grč. Ksenophánes), grč. filozof (Kolofon, o. ←570 – Eleja, o. ←470). Pripadao elejskoj filoz. školi. Bitak je jedan, savršen, vječan; nikad nije nastao niti će nestati; kao ono najsavršenije ne može izvan sebe imati bilo što savršenije, pa… Nastavi čitati →
ksenofilija (grčki: ksénos stranac, fileín ljubiti), izrazita sklonost prema strancima, prema svemu što je tuđe, što dolazi iz inozemstva. Ksenofil, odnosno ksenofilka, osobe koje su sklone ksenofiliji. Suprotnost → ksenofobiji.
ksenofobija (grčki: ksénos stranac, fobéo plašiti, tjerati), netrpeljivost prema strancima; jaka odbojnost, mržnja prema svemu što je tuđe; kao i šovinizam, pojam s negativnim značenjem. Svojevrsna suprotnost ksenofiliji, odnosno ksenomaniji i ksenolatriji. Ksenofob, osoba koja mrzi strance, odnosno sve što je tuđe.
Ksenofont (grč. Ksenophon), grč. filozof. pisac (Atena, o. ← 428 – Korint, o. ←354). Aristokrat, naklonjen Sparti, veći dio života proveo u izgnanstvu (Perzija i dr.). Sokratov učenik, pisac znamenite Apologije (Sokratova obrana). Nastavljajući na Tukidida, napisao Grčku… Nastavi čitati →
Ksenokrat (grč. Ksenokrátēs), grč. filozof (?, ←396/395 – ?, ←314/313). Platonov učenik, vodio Stariju akademiju ←339. Platonovu teoriju ideja razvijao u duhu Pitagorina učenja o brojevima; tako je i duša savršen broj iz kojeg se izvode svi ostali brojevi.… Nastavi čitati →
