ksenokrist, uklopljeni mineral u mlađoj stijeni, neasimilirani dio starije mineralne zajednice.
ksenolatrija (grčki: ksénos stranac, latreía služba), pretjerano divljenje ili obožavanje svega što je tuđe, što dolazi iz inozemstva; ksenomanija.
ksenomanija (grčki: ksénos stranac, manía bijes, ludilo; pomama), pretjerana naklonost prema inozemnom; nekritičko oduševljenje za sve što je strano, tuđe; ksenolatrija. Svojevrsna suprotnost → ksenofobiji. Osobe sklone ksenomaniji: ksenoman, odnosno ksenomanka.
ksenon, znak Xe, kem. element iz skupine plemenitih plinova (red. br. 54, rel. at. masa 131,3), bez boje i mirisa, otkriven 1898. (W. Ramsey i M. W. Travers). Ima ga u atmosferi u vrlo malim količinama. Dobiva se frakcijskom… Nastavi čitati →
ksenotransplantacija, presađivanje organa, tkiva ili stanica od pripadnika druge vrste (životinje). Osim etičkih, postoje i biol. zapreke: imunološke, mikrobiološke, fiziološke.
Kserkso I. (staroperz. Kšajarša), perz. kralj iz dinastije Ahemenida (o. ←519 – Suza, ←465). Sin Darija I. Vladao od ←485. Nastojeći osvetiti očev poraz protiv Grka na Maratonu (←490), sabrao veliku vojsku i uputio se ←480. u veliki voj. pohod… Nastavi čitati →
Kserkso II., perz. kralj (? – ?, ←424). Sin Artakserksa I. Vladao samo 45 dana; ubio ga polubrat Sogdijan.
kserofiti (grč.), biljke koje uspijevaju na pustinjskome, stepskome i uopće vrlo suhome tlu. Prilagodbe: kožasti listovi, često reducirani, dlačice, eterična ulja i sl.
kseroftalmija (grč.), promjene koje nastaju na oku zbog nedostatka vitamina A. Spojnica postaje suha, zadebljana, s bjeličastim pjegama, a na rožnici se stvaraju sitni vrijedovi. Vid je zamućen. Liječi se vitaminom A, “umjetnim suzama” i antibioticima.
kserografija (grč.), suhi, elektrofotografski postupak reproduciranja slike, teksta ili crteža bez uporabe negativa i tekućine. Pronađen u SAD-u 1938. (Chester Carlson) i upotrijebljen kod fotokopirnih aparata xerox (kseroks). Slika dokumenta koji se kseroksira projicira se na elektrostatski nabijenu fotoosjetljivu ploču… Nastavi čitati →
ksi, četrnaesto slovo grč. alfabeta; brojčana vrijednost 60; izgovara se kao ks, u lat. transliteraciji x.
ksifozuri (grč.), bodljaši (Xiphosura), jedini živući rod, najvećim dijelom izumrlih morskih člankonožaca iz razreda klještara (Chelicerata), odn. praklještara, zastupan s dvjema vrstama: američki i molučki bodljaš.
ksilen, dimetilbenzen, zapaljiva tekućina koja postoji u tri izomerna oblika (orto-, meta-, para-) i dobiva se iz katrana kamenog ugljena. Služi kao otapalo, u mikroskopiji, kao sirovina za dobivanje boja i mirisa.
ksilit, lignit, fosilni drveni dijelovi mrkog ugljena neznatno zahvaćeni procesima pougljenjivanja u kojima se jasno razabire struktura drveta.
ksilofon (grč.), udaraljka sastavljena od 4 niza kromatski udešenih drvenih pločica (najčešće 36) položenih na trake od ispletene slame, klobučaste svitke ili gumene vrpce, s rezonantnim cijevima ispod pločica (omogućavaju mekši ton i njegovo dulje zvučanje). Ton se proizvodi udaranjem… Nastavi čitati →
ksiloza, d-pentoza, monosaharid kojega ima u biljnim tvarima (drvo, ljuske plodova i dr.). Upotrebljava se kao sladilo za dijabetičare, za štavljenje kože, kod bojenja i dr.
ksoanon (grč.), u grč. arhajskoj umjetnosti naziv za zavjetni kip od drva. Po legendi prve takve kipove izradio je Dedal. Isti naziv imaju i kameni kipovi kore i kurosi iz ←VII. i VI. st. u ukočenom frontalnom stavu.
kšatrije (sanskrt.), u drevnome indij. kastinskom poretku, druga kasta (iza brahmana) kojoj pripadaju ratnici i plemići. Tvorili sloj vladara, poslije iz njih nastaje feud. klasa zemljoposjednika.
Kšesinska (Kschessinska), Matilda Feliksovna, ruska plesačica (Ligovo, kraj Sankt Peterburga, 31. VIII. 1872 – Pariz, 6. XII. 1971). Dijete poljskih plesača koji su nastupali u Sankt Peterburgu. Školovala se u tamošnjoj carskoj baletnoj školi, od 1895.… Nastavi čitati →
