Prebisch, Raúl, arg. ekonomist (San Miguel de Tucumán, 17. IV. 1901 – Santiago de Chile, 29. IV. 1986). Sveuč. prof. u Buenos Airesu, izvršni tajnik Ekon. komisije UN-a za Lat. Ameriku, gl. tajnik UNCTAD-a. Bavio… Nastavi čitati →
prebivalište (domicil), mjesto u kojem netko stalno prebiva, gdje je nastanjen, s namjerom da u njemu stalno živi. U pravu, p. određuju dva elementa: stvarno prebivanje u nekom mjestu i volja za stalnim nastanjenjem u njemu, za razliku od… Nastavi čitati →
Prebond (Pervund), starješina mak. plemena Rinhina (druga pol. VII. st.). Zbog sumnje da priprema napad na Solun, uhitio ga je biz. car i dao pogubiti u Carigradu 674. Njegovo smaknuće bilo je povod za napade mak. plemena na Solun (674–677).
precesija, pojava kada os rotirajućeg tijela mijenja smjer opisujući krug. Pojava uočena kod gibanja zvrka. Postoji kod nebeskih tijela zbog nehomogenosti oblika tijela. P. Zemljine osi događa se zbog gravitacijskog utjecaja Mjeseca i Sunca (lunarno-solarna p.) tako da ta… Nastavi čitati →
precipitacija (lat.) 1. kem Stvaranje netopljivih čvrstih tjelešaca u tekućini kao rezultat reakcije između topljivih tvari u njoj. Kada se čestice čvrstog tijela slegnu, one čine talog. Ako su čestice čvrstog tijela vrlo male, ostaju u otopini tvoreći koloidnu otopinu.… Nastavi čitati →
precipitat 1. Neotopljive čestice u tekućini nastale kao rezultat precipitacije koje se talože na dnu ili stijenkama posude. 2. Zastarjeli naziv za neke živine spojeve (npr. crveni p. za živin/II/oksid).
precizna mehanika, dio mehanike koji se bavi konstrukcijom preciznih mehan., el., optičkih, akustičkih i mjernih uređaja (npr. satova, preciznih vaga, fotoaparata itd.).
preča ili vratilo, gimnastička sprava koja se sastoji od dviju vertikalnih motki i elastične poprečne pritke na 225 cm od tla. Pritke je duga 240 cm i promjera 2,8 cm. Na njoj vježbaju samo muškarci. Vježba treba biti sastavljena… Nastavi čitati →
prečnouste (Elasmobranchii), podrazred riba hrskavičnjača (Chondrichthyes) koji obuhvaća → morske pse i → poligače.
Preda, Marin, rumunjski književnik (Siliştea-Gumeşti, Teleorman, 5. VIII. 1922 – Mogoşoaia, 16. V. 1980). Prozaik, potječe sa sela i najuspjelija su mu djela u kojima slika seoske prilike. Razbija mit o patrijarhalnom predratnom selu, arkadijski vedrom i… Nastavi čitati →
predanimizam (novolat. praeanimismus), prvi oblik religije u drevnih naroda, prethodio → animizmu. Karakteristično je vjerovanje u neku misterioznu natprir. i bezličnu silu, sadržanu u stvarima materijalnog svijeta i živim bićima. Engl. antropolog R. R. Marett nazvao je to animatizam.
predeklampsija, u trudnoći, svako povišenje krvnoga tlaka iznad 160/110 mmHg, uz pojavu edema i prisutnost bjelančevina u mokraći. Stanje koje prethodi → eklampsiji.
Predel, gorje u Julijskim Alpama (Ist. Alpe), proteže se od Tarvisia (Trbiža) na SI Italije gotovo do Ljubljane (Slovenija). Pretežno građeno od vapnenca. Najviši vrh Triglav (2864 m; najviši vrh Slovenije). Istoimeni prijevoj na 1156 m. Turizam; skijanje i alpinizam.
predela (tal. iz langobardskoga), donji dio oltarne pale ili poliptiha; podijeljena u više polja na kojima su u malom formatu naslikani prizori tematski povezani sa sadržajem gl. slike.
predenje, tehnol. postupak stvaranja tekstilne niti uvijanjem prir. ili umjetnih vlakana. Ručno p., iz prir. pređe (lanene, konopljine, brnestrine, pamučne, vunene), pričvršćene na preslici (ili na glavi prelje), jednom se rukom izvlače malene pregršti vlakanaca, vlaži ih se… Nastavi čitati →
predestinacija (lat.), u nekim religijama, učenje o predodređenju odabranih za vječno spasenje ili prokletstvo. Reformacija je uzdigla naučavanje o predestinaciji do crkv. dogme, u kalvinizmu je apsolutna p. sred. vjerska istina, u islamu je vjera u p. izražena kao pokoravanje… Nastavi čitati →
predgovor, kraći ili duži tekst koji u publikaciji ili rukopisu prethodi gl. tekstu. Obično naznačuje svrhu i sadržaj djela, donosi podatke o autoru djela i sl. Može ga pisati autor ili neovisni stručnjak.
predigra 1. glazb Instrum. uvod u glazb. djelo. Susreće se u svim glazb. kulturama. U ant. Grčkoj svirana na aulosu prethodila je izvođenju nomosa, u kasnom sr. vijeku uvodila je u pjevanje ili u neko glazb. djelo, od XV. st.… Nastavi čitati →
predijalisti ili predijalci (iz lat.), srednjovj. vazali crkv. dostojanstvenika (prelata). Kao nasljedni korisnici crkv. dobra (predija) po muškoj lozi, imali su obvezu voj. služenja pod zastavom svojeg darovatelja. Temeljem urbarskog rasterećenja patentom cara Franje Josipa I. (2. III. … Nastavi čitati →
predikabilije (lat.), u filozofiji, općeniti načini iskaza u kojima se pojmovi kao predikati pripisuju nekom subjektu. Aristotel je u svojem učenju o kategorijama definirao četiri tipova predikata u nekom sudu, a preko Porfirija pet: rod (genus), vrsta (species),… Nastavi čitati →
