prijevoj ili sedlo, uleknuti dio između dvaju gorskih ili planinskih vrhova. Nastao regresivnom erozijom dvaju suprotnih riječnih tokova, djelovanjem ledenjaka ili unazadnim pomicanjem derazijskih dolina. U pravilu ima veliko prom. značenje.
Prijezda I., bos. vladar (?, prva pol. XIII. st. – ?, o. 1287). Nasljednik bana Mateja Ninoslava. Kao ban spominje se 1233. i 1240. Vladao od o. 1250. do 1287. Vazal ug.-hrv. kralja. Nakon smrti kralja Bele IV. Arpadovića… Nastavi čitati →
prikazanja (također skazanja, mirakuli, misteriji), srednjovj. drame s religioznim sadržajem. Razvile su se iz crkv. obreda Velikog tjedna i pučke pobožne pjesme (laude). S vremenom su poprimala i svjetovne elemente. Hrvatska p., nastala po uzoru na dijaloške i dramatizirane laude,… Nastavi čitati →
priključnica, naprava za spajanje električnih krugova. Većina priključnica tako je konstruirana da se električni spoj može lako uspostaviti i ponovno razdvojiti, ali neke služe i za uspostavu stalnog električnog spoja. Postoje stotine različitih tipova električnih priključnica.
prikolica, vozilo bez vlastitog pogona koje vuku druga vozila. Služi za prijevoz tereta. Ovisno o tipu pogonskog vozila, p. se dijele na one za osobna vozila, za teretna vozila i za traktore, a prema osovini na jednoosovinske i višeosovinske p.
prilagodljivi sustav, sustav koji ima sposobnost prilagodbe, ovisno o promjenama u svojoj okolini ili u dijelu samog sustava, tako da se i dalje ponaša u skladu s određenim zakonima. Mogu biti biološki, gdje se ta sposobnost zove adaptacijom, ili… Nastavi čitati →
prilagođivanje 1. biol Rezultat evolucijskog procesa tijekom kojega su se formirali prikladni morfološki i fiziološki odnosi unutar organa, između organa, unutar jedinke, između jedinki iste vrste, između jedinki različitih vrsta, te između organizma i okoline. P. povećava sposobnost jedinke i… Nastavi čitati →
Prilep, grad u juž. Makedoniji; 73 814 st. Gosp. središte Prilepskoga polja ili Pelagonije (poljoprivreda; uzgoj duhana i voća), na želj. pruzi Veles–Bitolj. Duhanska, kovinska, elektron., tekst. i prehr. ind. Crkva sv. Nikole (1299) s vrijednim freskama. Manastir… Nastavi čitati →
prilog (adverb), riječ koja se prilaže drugoj, obično punoznačnoj riječi (glagolu, pridjevu i dr.), radi pobližega određenja. Najčešće izriče mjesto i odnos prema njemu (ovdje, ovuda, ovamo, gdje, kuda, kamo, gore, dolje,… Nastavi čitati →
Prilozi povijest umjetnosti u Dalmaciji, časopis Regionalnoga zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu koji objavljuje aktualne podatke o spomenicima, atribucijama, arhivskoj građi, inventaru, monografijama, ikonografskim studijama i pov.-umj. topografiji.
priljepak (Patella), plitica, rod primitivnih jestivih puževa prednjoškržnjaka. Kućica jednostavna, u obliku sploštena stošca. Stopalo široko. Živi u moru u zoni plime i oseke pričvršćena na stijenu. Hrani se algama. U Jadranu najčešća vrsta P. vulgata.
priljepnjak (Lepadogaster), rod malenih riba koštunjača iz por. priljepnjaka (Gobiesocidae). Koža im je glatka i gola, a glava široka. Prsne i trbušne peraje nalik na lepeze prilagođene su prianjanju uz različite podmorske predmete. Žive u toplim morima na… Nastavi čitati →
priljepuša (Remora remora), ustavica, morska riba koštunjača iz reda Discocephali i por. Echeneididae. Rasprostranjena u toplim, trop. i suptrop. morima širom svijeta. Lako se raspoznaje po ovalnom disku iznad glave, kojim se pričvršćuje za kitove, dupine, velike ribe… Nastavi čitati →
prima (lat.) 1. Prvi stupanj u ljestvičnom nizu. 2. U intervalskom smislu naziv za dva tona iste intonativne visine, čiji se frekventni odnos izražava nulom (0), pa se, dakle, zapravo radi o ponovljenom tonu (npr. g-g), a u harmonijskom smislu o unisonu.
primadona (tal.), u talijanskoj opernoj praksi od XVII. stoljeća naziv za nositeljicu glavne ženske uloge. Od početka XIX. stoljeća taj naslov pripada uvijek najistaknutijoj članici opernoga sastava.
Primakov, Jevgenij Maksimovič, ruski političar (Kijev, 29. X. 1929). Magistrirao u Institutu za orijentalne studije u Moskvi, dopisnik Pravde s Bliskog istoka 1956–70. Zamjenik ravnatelja (poslije i ravnatelj) Instituta za svj. ekonomiju i međunar. odnose, ravnatelj Instituta… Nastavi čitati →
primalja, babica, zdravstv. djelatnica školovana i uvježbana za zbrinjavanje žene prije, tijekom i nakon porođaja, a pruža skrb i tek rođenom djetetu. Osposobljena je za samostalno vođenje kraja trudnoće i porođaja izvan bolnica, a na klinikama je osnova svakog opstetričkog tima.
primarna energija, energija koja postoji u prir. oblicima, odn. koju sadržavaju prir. nositelji. To su fosilna, geotermička, vodena, sunčeva, atomska energija, energija vjetra, biomase, valova, itd. Sekundarna energija se dobiva iz primarne procesom pretvorbe, redovito uz gubitke, npr. el. energija i derivati nafte.
primas (kasnolat.), u kršćanstvu, isprva biskup koji je imao jurisdikciju nad jednom ili više crkv. pokrajina, ili nad biskupijama jedne države. Hijerarhijski stupanj između patrijarha i metropolita. Javlja se u IV. st. u Africi. U sr. vijeku i novovjekovlju u… Nastavi čitati →
primat (od lat. primatus; prvenstvo), najviša vlast u društvu ili u nekoj polit. ili vjerskoj zajednici. U kršćanstvu, najviša vlast koju je imao apostol Petar kao utemeljitelj kršć. crkve i njegovi nasljednici, rim. pontifeksi (pape). Na Halcedonskom koncilu 451.… Nastavi čitati →
