purpurno zlato (ljubičasto zlato), slitina zlata (o. 79%) i aluminija ili paladija, pa se još zove 18-karatno zlato. Purpurne je boje i koristi se u izradi nakita, os. kao zamjena za drago kamenje.
Purus, rijeka na sjeverozapadu Južne Amerike, duga 3380 km. Izvire na istočnim padinama Anda u Peruu, teče prema sjeveroistoku kroz Brazil, utječe u Amazonu jugozapadno od Manausa. Glavni pritok Acre. Plovna većim dijelom toka.
puruša (sanskrt. čovjek, osoba), u Vedama, prvo kozmičko biće, prabiće i vječni čovjek; prema jednom stvoriteljskom mitu svijet je nastao iz njegovih dijelova.
Pusan (Busan), grad i vodeća luka na JI Republike Koreje; 3 678 600 st. (aglomeracija 4 561 758 st.; 2. po veličini južnokorejski grad). Leži na ušću r. Naktong. Brodogradnja. Proizvodnja gume, željeza. Prehr. (riža,… Nastavi čitati →
Puşcariu, Sextil, rum. jezikoslovac i filolog (Braşov, 4. I. 1877 – Cluj, 5. V. 1948). Prof. u Černovcima i Cluju. Izdavao Akademijin rječnik rumunjskog jezika, Etimologijski rječnik, Rumunjski lingvistički atlas. Istraživao i istroromanski… Nastavi čitati →
Pusić, Eugen, hrvatski pravni teoretičar (Zagreb, 1. VII. 1916 – Zagreb, 20. IX. 2010). Otac → Vesne. Doktorirao u Zagrebu 1936. Obnašao vodeće dužnosti u upravi grada Zagreba i upravi NR Hrvatske. Profesor Pravnoga fakulteta u… Nastavi čitati →
Pusić, Vesna, hrvatska sociologinja i političarka (Zagreb, 23. III. 1953). Kći → Eugena. Doktorirala sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1984, na kojem je redovna profesorica od 1998. Bavi se teorijom demokracije i industrijskom demokracijom. Glavna… Nastavi čitati →
Puskás, Ferenc, mađarski i španjolski nogometaš (Budimpešta, 1. IV. 1927 – Budimpešta, 17. XI. 2006). Nastupao za budimpeštanski klub Kispest (1944. preimenovan u Honvéd), s kojim je osvojio 5 mađarskih prvenstava: 1949/50, 1950, 1952,… Nastavi čitati →
pust, filc, sukno od životinjske dlake, obično zeca, vidre, dabra. Dobiva se nabijanjem i prešanjem bez predenja i tkanja.
pustarke (Pterocolidae), sadže, por. ptica suhih stepskih krajeva nalik na golubove. Imaju kratke noge koje su pernate sve do vrhova kratkih i širokih prstiju koji ne propadaju u pijesak. Krila su im duga, uska i šiljasta, izvrsno lete. Rasprostranjene… Nastavi čitati →
pustinja, područje na Zemlji koju zbog vrlo male ili nikakve količine padalina (manja od 250 mm godišnje) karakterizira izrazita sušnost (aridnost) i vrlo oskudna ili nikakva vegetacija. Pustinje prekrivaju o. 1/3 površine kopna. Javljaju se u trop. i suptrop.… Nastavi čitati →
Pustinjska oluja (engleski: Desert Storm), naziv vojne akcije združenih savezničkih snaga 1991. protiv Iraka, a za oslobađanje Kuvajta. → Zaljevski rat
pustula (lat. pus, gnoj), gnojanica; gnojni mjehurić na koži. Čest u nekih kožnih bolesti.
Pušća, općina, Zagrebačka županija, sjeveroistočno od Zagreba, uz granicu sa Slovenijom; 2700 stanovnika (2011). Općinsko središte je Donja Pušća (794 stanovnika, 2011). Poljodjelstvo. Prvi spomen u crkvenim knjigama 1204. Općina je osnovana 1909.
pušenje, uživanje duhanskih proizvoda udisanjem dima zapaljenog duhanskog lišća, u luli, u obliku cigareta ili cigara. Lišće duhana uz nikotin sadrži i o. 3000 kem. spojeva od kojih su mnogi kancerogene ili potencijalno kancerogene tvari. P. stvara jaku fiz.… Nastavi čitati →
puška, ručno vatreno oružje duge cijevi; ovisno o namjeni, puške se dijele na vojničke (poluautomatske, automatske, snajperske), športske (velikokalibarske, malokalibarske, zračne i dr.) i lovačke. Kao streljivo rabe se raznovrsni meci (naboji) različitih kalibara, a u lovačkim sačmaricama razne vrste sačme.
Puškin (od 1728. Carskoe Selo, 1918–37. Detskoe Selo), grad u sjeverozap. Rusiji, oblast Sankt Peterburg; 82 416 st. Stamb. i turist. predgrađe Sankt Peterburga. Poljoprivr. sveučilište (osn. 1904). Muzej pjesnika A. Puškina. Prva želj. pruga u carskoj Rusiji sagrađena… Nastavi čitati →
Puškin, Aleksandr Sergejevič, ruski književnik (Moskva, 6. VI. 1799 – Sankt Peterburg, 10. II. 1837). Središnja ličnost ruskoga i veliko ime svjetskoga romantizma. Lirik, pripovjedač i dramatičar. Često u sukobu s vladajućom politikom, stradao u… Nastavi čitati →
puštanje krvi, zahvat kojim se iz organizma vadi određena količina krvi, obično u terapijske svrhe. P. k. se najčešće izvodi zarezivanjem ili ubadanjem vene (venesekcijom ili venepunkcijom), a u nar. medicini stavljanjem kupica ili pijavica. U prošlosti jedan od… Nastavi čitati →
