Abecedar: M

makroekonomija

makroekonomija, dio ekonomije koji proučava ukupnost ekon. procesa i promjena u nac. gospodarstvu. Ono što je karakteristično za ekonomiju su ekon. agregati odn. skupni pokazatelji ekon. veličina jednoga gospodarstva koji se dobivaju jednostavno zbrajanjem svih pojedinih ekon. veličina. Tako… Nastavi čitati

makroevolucija

makroevolucija (grč.), transspecifična evolucija, proces postanka viših sistematskih skupina živih bića iznad razine vrste (porodica, redova, razreda). Osnovna joj je značajka pomicanje skupine organizama u nove adaptivne zone (adaptivna radijacija) i taj proces ne teče linearno, nego zrakasto. Novonastale skupine… Nastavi čitati

makrofagi

makrofagi (grč.), stanice imunosnog sustava koje u tkivima proždiru strane tvari i čestice, odumrle stanice i stanični otpad. Nosioci su nespecifične imunosti. Luče interleukin 1. Najviše ih ima u plućima, jetri, slezeni, koštanoj srži i limfnim čvorovima.

makrogameta

makrogameta (grčki: makrós velik, gaméo ženiti se) 1. Velika ženska spolna stanica koja u sebi sadrži pričuvne hranjive tvari, na primjer jaje (kokošje, ptičje). 2. Nepokretna ženska spolna stanica u uzročnika malarije (Plasmodium) i u ostalih praživotinja.

makroglobulinemija

makroglobulinemija, prisutnost velike količine makroglobulina (imunoglobulina M) u krvi, vidljivo kod zloćudnog umnožavanja limfocita u nekih bolesti bijelih krvnih stanica.

makroglosija

makroglosija (grč.), prirođena mana čije je obilježje povećan jezik.

makroklima

makroklima (grč.), klima većeg područja na Zemlji (neke države, njezina većeg dijela i sl.).

makrokozmos

makrokozmos (grč.), naziv za svemir u smislu “velikih” objekata u njemu, za razliku od mikrokozmosa, što je naziv za svijet na razini čestica (molekula, atoma, elementarnih čestica i niže).

makrolidi

makrolidi, antibiotici koji se dobivaju iz različitih vrsta gljivice Streptomyces. Djeluju bakteriostatski ometajući sintezu proteina u bakterija. Najpoznatiji predstavnik te skupine jest eritromicin.

makromolekule

makromolekule (grč.), vrlo velike molekule, o. 1000 puta većeg promjera od molekula najvećeg broja supstancija i s molekularnom masom većom od 10 000. Sastavljene su od o. 1000 atoma. Od njih su sastavljeni mnogi proteini, polimeri, celuloza i dr.

makrosociologija

makrosociologija (grč.), dio sociologije koji se bavi istraživanjem društava u cjelini, velikim društv. skupinama, organizacijama i ustanovama, te procesima koji dovode do krupnih promjena u društvu na globalnoj i supglobalnoj razini. M. se bavi makrodruštvenim, tj. velikim društv. pojavama, dok… Nastavi čitati

makrosomija (grč.) → gigantizam

makrosomija (grč.) gigantizam

Maksencije, Marko Aurelije Valerije

Maksencije, Marko Aurelije Valerije (lat. Marcus Aurelius Valerius Maxentius), rim. car (Sirija, 279 – Rim, 28. X. 312). Pretorijanci su ga 306. proglasili augustom nakon abdikacije njegova oca Maksimijana (sucara) i cara Dioklecijana. U ratu… Nastavi čitati

Maksencijeva (Konstantinova) bazilika

Maksencijeva (Konstantinova) bazilika (poznata i kao Basilica Nova), najveća građevina na Forumu Romanumu u Rimu; gradnju je započeo car Maksencije 307. ili 308., a dovršio 312. car Konstantin I. Jedinstvene je konstrukcije, u kojoj su spojene obje tradicije rimskoga… Nastavi čitati

maksilofacijalna kirurgija

maksilofacijalna kirurgija (lat. maxilla čeljust, facies lice), grana kirurgije koja se bavi proučavanjem i liječenjem prirođenih mana, ozljeda i bolesti usne šupljine, lica i ličnog skeleta. Začetnik hrv. m. k. jest akademik Ivo Čupar.

Maksim Grek

Maksim Grek (pr. ime Mihail Trivolis), rus. pisac i bogoslov grč. podrijetla (Arta, Grčka, o. 1475 – Moskva, 21. I. 1556). Od 1506. monah na Atosu; pozvan 1518. u Moskvu radi unapređenja crkvenog života. Pisao moralno-vjerska i druga… Nastavi čitati

Maksim Ispovjednik, sv.

Maksim Ispovjednik, sv., biz. teolog i crkv. otac (Palestina, o. 580 – Lazika, Kavkaz, 13. VIII. 662). Pred Perzijancima pobjegao 614. iz Jeruzalema u Cizik kraj Carigrada; u službi biz. dvora. Istaknuo se u borbi protiv monofizita.… Nastavi čitati

Maksim, Magnus

Maksim, Magnus (lat. Magnus Clemens Maximus), rim. car (? – Akvileja, 28. VIII. 388). Rim. legije u Britaniji proglasile su ga carem 383. U Galiji porazio i dao ubiti cara Gracijana te su ga carevi Teodozije I. i… Nastavi čitati

maksima

maksima (lat.) 1. Načelo, životno geslo. 2. Sentenca, mudra izreka. 3. Kraći knjiž.-filoz. oblik, vrlo sličan aforizmu, od La Rochefoucaulda (Maksime) preko mnogih pisaca i filozofa (F. Bacon, M. Montaigne, Voltaire i dr.).

maksimalan

maksimalan (lat.), najveći, najviši.